Kad netko kaže da „ne podnosi mlijeko”, može misliti na tri različite stvari: na alergiju na proteine kravljeg mlijeka, na intoleranciju laktoze, mliječnog šećera, ili na sporije tegobe koje pripisuje proteinima mlijeka. Svako od tih stanja drukčije se dokazuje i o njemu ovisi koliko strogo mliječne proizvode treba izbjegavati.

Alergija, intolerancija laktoze ili intolerancija na proteine mlijeka

Alergija na proteine kravljeg mlijeka reakcija je imunosnog sustava na kazein i proteine sirutke. Kod alergije posredovane protutijelima IgE simptomi se javljaju od nekoliko minuta do dva sata nakon jela. Kod alergije koja nije posredovana protutijelima IgE tegobe se javljaju nakon nekoliko sati ili dana, najčešće kao probavne smetnje ili promjene na koži. Alergija na mlijeko najčešća je u dojenčadi i male djece, a većina djece s vremenom je preraste.

Intolerancija laktoze nije reakcija imunosnog sustava. Tanko crijevo stvara premalo enzima laktaze, pa neprobavljeni mliječni šećer izaziva nadutost, vjetrove, bol u trbuhu i proljev. Proteini mlijeka tu nisu problem, pa se proizvodi bez laktoze i dugo zreli tvrdi sirevi obično dobro podnose.

Intolerancijom na proteine mlijeka obično se nazivaju odgođene tegobe koje se pripisuju mliječnim proizvodima, a nisu ni alergija ni intolerancija laktoze. Za njih ne postoji pouzdana laboratorijska pretraga, a provjeravaju se probnim izbacivanjem i ponovnim uvođenjem mliječnih proizvoda.

Simptomi

Kod alergije na mlijeko najčešći su:

Odgođene tegobe koje ljudi povezuju s mlijekom, poput nadutosti, proljeva i promjena na koži, nisu specifične i imaju mnoge druge uzroke, od intolerancije laktoze do sindroma iritabilnog crijeva.

Kada liječniku, a kada hitno

Ako sumnjate na alergiju, javite se obiteljskom liječniku ili pedijatru, koji će vas po potrebi uputiti alergologu. Dojenčetu ne mijenjajte mliječnu formulu na svoju ruku. Hitnu medicinsku pomoć pozovite odmah ako se nakon jela javi otežano disanje, oticanje jezika ili grla, promuklost, vrtoglavica ili nesvjestica: to mogu biti znakovi anafilaksije.

Kako se postavlja dijagnoza

  1. razgovor s liječnikom: što ste jeli, koliko brzo su se javile tegobe i kako su izgledale;
  2. kod sumnje na alergiju kožni ubodni (prick) test ili određivanje specifičnih protutijela IgE na proteine mlijeka iz krvi;
  3. kod nejasnih nalaza provokacijski test pod nadzorom alergologa;
  4. kod odgođenih tegoba izbacivanje mliječnih proizvoda kroz nekoliko tjedana i ponovno uvođenje uz praćenje simptoma, uz liječnika ili nutricionista;
  5. kod sumnje na intoleranciju laktoze izdisajni test na vodik ili genetski test.

Uloga laboratorija

Specifična protutijela IgE mogu se odrediti iz krvi, primjerice testom ALERGO 295, koji obuhvaća velik broj alergena iz hrane i okoliša, uključujući mlijeko, jaje, pšenicu i kikiriki. Sadrži i ukupni IgE, a može se raditi od najranije dobi. Pozitivan nalaz znači da je organizam osjetljiv na mlijeko, ali ne uvijek i da će reagirati, pa se tumači uz simptome.

Genetski test intolerancije na laktozu pokazuje imate li genetsku sklonost tome da u odrasloj dobi stvarate manje laktaze. Ne otkriva intoleranciju laktoze nastalu zbog oštećenja crijeva, primjerice nakon infekcije ili kod celijakije, i ne govori ništa o proteinima mlijeka.

Test intolerancije na hranu mjeri protutijela IgG na namirnice. Nudi se u četiri opsega (93, 125 i 220 namirnica te vegetarijanski panel s 63 namirnice), a svi uključuju mlijeko, uz kozje i ovčje. Protutijela IgG na hranu koju redovito jedete česta su i kod osoba bez tegoba, pa europsko stručno društvo za alergologiju (EAACI) ne preporučuje IgG test za dijagnozu alergije ni intolerancije. Nalaz ne dokazuje intoleranciju na proteine mlijeka i ne isključuje alergiju. Ako ga koristite kao polazište za probnu eliminacijsku dijetu, namirnice izbacite ograničeno vrijeme i ne uvodite dugotrajne zabrane bez savjeta liječnika ili nutricionista, osobito kod djece. Uz ALERGO 295 i IgG testove s oznakom „+ interpretacija” tumačenje nalaza dobivate u sklopu besplatne konzultacije.

Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a cijene svih pretraga nalaze se u cjeniku usluga.

Prehrana bez proteina mlijeka

Ako vam je liječnik savjetovao izbjegavanje proteina mlijeka, izbacite mlijeko, sir, jogurt, kefir, vrhnje, maslac i proizvode koji ih sadrže. Proizvodi bez laktoze nisu prikladni jer sadrže iste proteine, a razgrađen im je samo mliječni šećer. Isto vrijedi za proizvode sa smanjenim udjelom masti.

Kako čitati deklaraciju

Mlijeko je jedan od 14 alergena koje proizvođači u Europskoj uniji moraju istaknuti u popisu sastojaka. Tražite pojmove poput mlijeko u prahu, mliječne bjelančevine, kazein, kazeinat, sirutka, laktalbumin, laktoglobulin i maslac. Mliječna kiselina i kakao maslac unatoč nazivu nisu mliječni sastojci.

Oznaka „može sadržavati tragove mlijeka” dobrovoljna je i ne propisuje je zakon, pa ne govori koliko je mlijeka stvarno u proizvodu. Kod alergije takvi proizvodi nisu sigurni i izbjegavaju se, osim ako alergolog ne kaže drukčije. Kod blažih, odgođenih tegoba koliko strogo paziti na tragove dogovorite s liječnikom ili nutricionistom.

Zamjene na biljnoj bazi

Na tržištu su napitci od soje, zobi, riže, badema ili kokosa, jogurt i kefir od soje ili kokosa te namazi, zamjene za sir i vrhnje za kuhanje na biljnoj bazi. Birajte nezaslađene napitke obogaćene kalcijem i vitaminom D. Većina ima znatno manje proteina od kravljeg mlijeka, a sojin je po tome najbliži. Ako ne podnosite ni gluten, birajte zobeni napitak s oznakom bez glutena i izbjegavajte napitak od pira, a kod alergije na orašaste plodove napitke od žitarica ili soje.

Biljni napitci nisu zamjena za majčino mlijeko ni za dojenačku formulu, a rižin napitak ne preporučuje se kao glavno piće djeci mlađoj od pet godina. Prehranu djeteta bez mlijeka planirajte s pedijatrom ili nutricionistom.

Što nadoknaditi

Mliječni proizvodi važan su izvor kalcija, proteina i vitamina B2 i B12. Kalcij ćete dobiti iz obogaćenih biljnih napitaka i jogurta, tofua, sezama, badema, srdela s kostima, kelja, brokule i suhih smokava. Za proteine jedite mahunarke, jaja, ribu, meso i orašaste plodove. Više ideja naći ćete u tekstu Ideje za pripremu doručka kod intolerancije na proteine mlijeka.

Ponovno uvođenje mliječnih proizvoda

Izbacivanje mlijeka ne mora biti doživotno. Kod odgođenih tegoba mliječni proizvodi nakon razdoblja izbjegavanja koje dogovorite s liječnikom ili nutricionistom mogu se postupno vratiti, u malim količinama. Mnogi najprije bolje podnose mlijeko zapečeno u tijestu jer se proteini sirutke zagrijavanjem mijenjaju. Kod djece s alergijom postupno uvođenje vodi pedijatar ili alergolog, a kod alergije posredovane protutijelima IgE ne pokušavajte ga sami kod kuće.

Česta pitanja

Što je intolerancija na kazein?

Kazein čini većinu proteina kravljeg mlijeka. Pojam „intolerancija na kazein” najčešće se koristi za tegobe nakon mliječnih proizvoda koje se pripisuju tom proteinu, ali za nju ne postoji priznata dijagnostička pretraga. Kod brze reakcije provjerite alergiju, a kod sporih tegoba pomaže probno izbacivanje uz liječnika ili nutricionista.

Mogu li umjesto kravljeg piti kozje mlijeko?

Kod alergije ne, jer su proteini kozjeg i ovčjeg mlijeka vrlo slični proteinima kravljeg, pa većina alergičnih reagira i na njih. Bolji su izbor obogaćeni biljni napitci.

Prolazi li alergija na mlijeko?

Kod većine djece prolazi do školske dobi. Je li dijete preraslo alergiju, procjenjuje pedijatar ili alergolog.

Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza

Panel

Bez naručivanja i bez uputnice

Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.

Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880