Jedna od najraširenijih bolesti probavnog sustava je gastritis – upala sluznice želuca uslijed koje dolazi do bolova u trbuhu, smanjenog apetita, mučnine, povraćanja pa sve do gubitka teka i moguće posljedične anoreksija. Gastritis je bolest modernog doba jer je usko vezana uz način i stil života – posebice ukoliko ste dugotrajno izloženi stresu i nepravilnim prehrambenim navikama. Na sam razvoj bolesti utječu brojni kemijski, fizikalni i biološki agensi:
- pretjerana uporaba lijekova
- infekcija sa Helicobacter pylori, Salmonella sp., Clostridium sp. te drugim patogenim bakterijskim vrstama koje se mogu naći u širokom spektru namirnica (najčešće termički nedovoljno obrađenim ili uslijed loših higijenskih navika)
- učestala konzumacija alkohola i pušenje, uživanje u opijatima
- konzumacija masne, ljute i začinjene hrane, prehrana siromašna voćem i povrćem
- uslijed kirurških zahvata vezanih uz želudac, tanko crijevo i dvanaesnik
- kao posljedica drugih sistemskih bolesti
Simptomi bolesti se javljaju postepeno a sam razvoj može trajati i nekoliko godina – pacijenti najčešće zatraže liječničku pomoć tek nakon pojave izražajnih simptoma. Ovisno o trajanju tegoba razlikujemo akutni i kronični gastritis. Bolest karakterizira bol u želucu nakon jela, podrigivanje koje može biti praćeno povraćanjem, osjećaj težine u želucu, proljev te mučnina.
Nakon određenog vremena može se razviti i odbojnost prema namirnicama koje izazivaju tegobe ali i općeniti strah od jela i jedenja.
Među oboljelima su jednako zastupljene sve dobne skupine, od srednjoškolaca pa do starije populacije a ključan faktor je upravo stres (tokom obrazovanja, studiranja; na poslu, unutar obitelji, nakon teških emocionalnih situacija, uslijed nepredviđenih i iznenadnih događaja te raznih drugih). Uz stres se najčešće vezuju i nepravilne prehrambene navike: preskakanje obroka, nutritivno siromašna hrana, hrana pripremljena prženjem i/ili pohanjem, svakodnevno učestalo konzumiranje kave (uz pušenje), učestala konzumacija alkohola.
Simptomi se u početku nerijetko zanemaruju, a oboljeli pribjegavaju konzumaciji lijekova protiv bolova i lijekova za smirenje. S obzirom da i sami lijekovi mogu doprinijeti progresiji bolesti, stvara se začarani krug u kojem pojedinac gubi kontrolu nad bolešću – što dodatno pojačava faktor stresa. Kod oboljelih od kroničnog gastritisa se može razviti perniciozna anemija uslijed nedostatka vitamina B12 koji se stvara i izlučuje u želucu pa je potrebno pratiti njegov status u organizmu tokom bolesti. Ukoliko se liječenju ne pristupi na ispravan način, može doći do nastanka čira (vrijedi) na želucu a naposljetku i do razvoja raka želuca.
Pri dijagnostici gastritisa neizostavan je EGDS test (gastroskopija) koja omogućuje prikaz sluznice i unutrašnjosti ždrijela, jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pacijentima se preporučuje napraviti i test intolerancije na hranu kako bi cjelokupni nalaz bio što detaljniji te kako bi sa sigurnošću utvrdili koje namirnice izazivaju poteškoće.
Promjena prehrambenih navika predstavlja prvu liniju obrane i puta k izlječenju:
- dominantan način pripreme hrane je kuhanje i pirjanje u vlastitom soku, strogo je zabranjeno pohanje, prženje i pečenje (bilo u ulju, masti i slično). Samim time, preporučuje se konzumacija hrane koja nije pripremljena u objektima brze prehrane (fast food).
- izbjegavati jaku i začinjenu hranu, pri pripremi jela ne koristiti industrijske začine i koncentrate. Umjesto toga, koristiti sve biljne začine koji ne izazivaju mučninu i bolove a koji mogu obogatiti jelo i podariti mu aromu.
- ne preporučuje se konzumacija alkohola (svih vrsta; pivo, vino, žestice).
- izbjegavati konzervirane, ukiseljene i dimljene namirnice, industrijski pripremljena i duboko smrznuta jela, umjesto toga pripremajte svježe namirnice koje su dostupne u određenom dijelu godine.
- pripaziti sa konzumacijom nekih vrsta voća (agrumi: naranča, limun, grejp, limeta, mandarina – zbog svoje kiselosti), povrća (svježe paprika i rajčica, luk, češnjak, rotkvice), mahunarki (grah, slanutak, leća – mogu izazvati napuhivanje) te žilavog i termički nedovoljno obrađenog mesa.
- ne preskakati obroke, jesti redovito barem 3 uravnotežena obroka dnevno; piti dovoljno tekućine (vode) i ne konzumirati kavu na prazan želudac.
- pratiti ritam svog tijela i voditi računa o namirnicama koje teže podnosite.
- svakodnevno odvojiti barem 30 minuta za vlastito psihičko zdravlje, posvetiti se hobijima donose mir i sreću, boraviti u prirodi, meditirati, slušati glazbu: psihičko zdravlje je preduvjet za zdravo tijelo i organizam.
PRIMJERI JELOVNIKA:
DAN 1 | DAN 2 | DAN 3 | |
Doručak | Jogurt sa zobenim pahuljicama i mljevenim lanenim sjemenkama (ostaviti da odstoji 15 min) | Rižini krekeri ili dvopek Mladi, svježi sir Jogurt | Heljdina kaša sa jabukom (zajedno skuhati heljdu i jabuku narezanu bez kore u vodi) – ostaviti da se ohladi |
Ručak | Pileća juha, kuhana piletina, riža (skuhati i pomiješati sa narezanom kuhanom mrkvom) – začiniti maslinovim uljem | Riblja juha, kuhana bijela riba, kuhano povrće (krumpir i mrkva) – začinjeno maslinovim uljem | Varivo od teletina i mahuna (bez zaprške, na maslinovom ulju) |
Međuobrok | Kompot od svježeg voća (jabuka, marelica) – bez šećera | Bademi | Banana (zrela) |
Večera | Kuhana piletina (od ručka), kuhano povrća (brokula) | Riža na mlijeku | Kuhana blitva, meko kuhano jaje |
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!