Jedna od najraširenijih bolesti probavnog sustava je gastritis – upala sluznice želuca uslijed koje dolazi do bolova u trbuhu, smanjenog apetita, mučnine, povraćanja pa sve do gubitka teka i moguće posljedične anoreksija. Gastritis je bolest modernog doba jer je usko vezana uz način i stil života – posebice ukoliko ste dugotrajno izloženi stresu i nepravilnim prehrambenim navikama. Na sam razvoj bolesti utječu brojni kemijski, fizikalni i biološki agensi:

Simptomi bolesti se javljaju postepeno a sam razvoj može trajati i nekoliko godina – pacijenti najčešće zatraže liječničku pomoć tek nakon pojave izražajnih simptoma. Ovisno o trajanju tegoba razlikujemo akutni i kronični gastritis. Bolest karakterizira bol u želucu nakon jela, podrigivanje koje može biti praćeno povraćanjem, osjećaj težine u želucu, proljev te mučnina.

Nakon određenog vremena može se razviti i odbojnost prema namirnicama koje izazivaju tegobe ali i općeniti strah od jela i jedenja.

Među oboljelima su jednako zastupljene sve dobne skupine, od srednjoškolaca pa do starije populacije a ključan faktor je upravo stres (tokom obrazovanja, studiranja; na poslu, unutar obitelji, nakon teških emocionalnih situacija, uslijed nepredviđenih i iznenadnih događaja te raznih drugih). Uz stres se najčešće vezuju i nepravilne prehrambene navike: preskakanje obroka, nutritivno siromašna hrana, hrana pripremljena prženjem i/ili pohanjem, svakodnevno učestalo konzumiranje kave (uz pušenje), učestala konzumacija alkohola.

Simptomi se u početku nerijetko zanemaruju, a oboljeli pribjegavaju konzumaciji lijekova protiv bolova i lijekova za smirenje. S obzirom da i sami lijekovi mogu doprinijeti progresiji bolesti, stvara se začarani krug u kojem pojedinac gubi kontrolu nad bolešću – što dodatno pojačava faktor stresa. Kod oboljelih od kroničnog gastritisa se može razviti perniciozna anemija uslijed nedostatka vitamina B12 koji se stvara i izlučuje u želucu pa je potrebno pratiti njegov status u organizmu tokom bolesti. Ukoliko se liječenju ne pristupi na ispravan način, može doći do nastanka čira (vrijedi) na želucu a naposljetku i do razvoja raka želuca.

Pri dijagnostici gastritisa neizostavan je EGDS test (gastroskopija) koja omogućuje prikaz sluznice i unutrašnjosti ždrijela, jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pacijentima se preporučuje napraviti i test intolerancije na hranu kako bi cjelokupni nalaz bio što detaljniji te kako bi sa sigurnošću utvrdili koje namirnice izazivaju poteškoće.

Promjena prehrambenih navika predstavlja prvu liniju obrane i puta k izlječenju:

PRIMJERI JELOVNIKA:

DAN 1 DAN 2 DAN 3
Doručak Jogurt sa zobenim pahuljicama i mljevenim lanenim sjemenkama (ostaviti da odstoji 15 min) Rižini krekeri ili dvopek

Mladi, svježi sir

Jogurt

Heljdina kaša sa jabukom (zajedno skuhati heljdu i jabuku narezanu bez kore u vodi) – ostaviti da se ohladi
Ručak Pileća juha, kuhana piletina, riža (skuhati i pomiješati sa narezanom kuhanom mrkvom) – začiniti maslinovim uljem Riblja juha, kuhana bijela riba, kuhano povrće (krumpir i mrkva) – začinjeno maslinovim uljem Varivo od teletina i mahuna (bez zaprške, na maslinovom ulju)
Međuobrok Kompot od svježeg voća (jabuka, marelica) – bez šećera Bademi Banana (zrela)
Večera Kuhana piletina (od ručka), kuhano povrća (brokula) Riža na mlijeku Kuhana blitva, meko kuhano jaje

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!