Rak prostate najčešće je dijagnosticirani rak kod muškaraca u Europi. Često raste sporo, a u ranoj fazi obično ne uzrokuje nikakve tegobe. Zato simptomi nisu pouzdan znak ranog raka, a o ranom otkrivanju, uključujući PSA test iz krvi, vrijedi na vrijeme razgovarati s liječnikom.
Prvi simptomi raka prostate
Kad se tegobe pojave, najčešće su povezane s mokrenjem, jer prostata okružuje mokraćnu cijev ispod mokraćnog mjehura:
- često mokrenje, osobito noću;
- otežan početak mokrenja i potreba za naprezanjem;
- slab ili isprekidan mlaz;
- osjećaj da se mjehur nije potpuno ispraznio;
- iznenadan, jak nagon na mokrenje.
Iste tegobe mnogo češće uzrokuje dobroćudno povećanje prostate (benigna hiperplazija prostate), koje je s godinama vrlo često. Upala prostate može uzrokovati i bol ili peckanje pri mokrenju. Tegobe s mokrenjem zato ne znače rak, ali ih treba pregledati.
Kod uznapredovale bolesti mogu se javiti:
- krv u mokraći ili sjemenoj tekućini;
- problemi s erekcijom ili bol pri ejakulaciji;
- dugotrajna bol u donjem dijelu leđa, kukovima ili zdjelici;
- neplaniran gubitak tjelesne težine, gubitak teka i umor.
Tko ima veći rizik
- Dob. Rak prostate rijedak je prije 50. godine, a većina slučajeva otkrije se nakon 65. godine.
- Rak prostate u obitelji. Ako je otac ili brat imao rak prostate, rizik je otprilike dvostruko veći, a raste i s brojem oboljelih srodnika i mlađom dobi u kojoj su oboljeli.
- Nasljedne promjene gena BRCA2 i BRCA1. Promjene u tim genima povećavaju rizik raka prostate, osobito BRCA2. Na njih mogu upućivati rak dojke ili jajnika kod bliskih srodnica, posebno u mlađoj dobi.
- Afričko podrijetlo. Muškarci afričkog podrijetla obolijevaju češće i ranije.
Kada se javiti liječniku
Javite se liječniku obiteljske medicine ako tegobe s mokrenjem traju dulje od nekoliko tjedana, ako primijetite krv u mokraći ili spermi, ili ako imate dugotrajnu bol u leđima ili kostima bez jasnog uzroka.
Hitno potražite pomoć ako uopće ne možete mokriti uz bolno pun mjehur, ako imate obilno krvarenje u mokraći s ugrušcima ili ako uz bol u leđima osjetite slabost ili trnce u nogama, odnosno ne možete kontrolirati mokrenje ili stolicu.
PSA test i odluka o ranom otkrivanju
PSA (prostata-specifični antigen) je bjelančevina koju stvara prostata. Povišen PSA može upozoriti na rak, ali raste i kod dobroćudnog povećanja i upale prostate, a može biti normalan i kod raka. Zato PSA sam za sebe nije pouzdan test probira i o testiranju muškaraca bez tegoba odlučuje se zajedno s liječnikom, nakon razgovora o koristi i mogućim posljedicama, primjerice nepotrebnim pretragama.
Europsko urološko društvo (EAU) savjetuje da se informiranim muškarcima PSA test ponudi od 50. godine, od 45. godine ako je otac ili brat imao rak prostate ili su afričkog podrijetla, a od 40. godine nositeljima mutacije gena BRCA2. Preporuka Vijeća Europske unije iz 2022. savjetuje državama članicama da postupno, kroz pilot-programe, ispitaju organizirano rano otkrivanje kod muškaraca do 70. godine, u kojem se PSA kombinira s magnetskom rezonancijom (MR) prostate. U Hrvatskoj je 2024. u Zagrebu pokrenut pilot-program ranog otkrivanja raka prostate za muškarce od 55 do 69 godina, a uvođenje nacionalnog programa je najavljeno. Je li program dostupan i vama, pitajte liječnika obiteljske medicine.
Kako se postavlja dijagnoza
- Razgovor i pregled. Liječnik pita o tegobama, lijekovima i bolestima u obitelji te prstom pregledava prostatu kroz debelo crijevo (digitorektalni pregled).
- Pretrage krvi i urina. PSA, prema potrebi slobodni PSA (fPSA), i pretraga urina kojom se isključuje infekcija. Povišen PSA obično se ponavlja nakon nekoliko tjedana.
- Magnetska rezonancija prostate. Kod sumnje na rak urolog danas obično najprije upućuje na MR, koji pokazuje sumnjiva područja i pomaže odlučiti je li biopsija potrebna.
- Biopsija. Dijagnozu postavlja tek patolog na uzorcima tkiva prostate. Nalaz biopsije pokazuje i koliko je tumor agresivan, što je važno za odluku o liječenju ili aktivnom praćenju.
Uloga laboratorija
Laboratorij ne postavlja dijagnozu raka prostate, ali daje podatke koji pomažu liječniku odlučiti o sljedećem koraku. Uz PSA se kod umjereno povišenih vrijednosti, najčešće između 4 i 10 µg/L, određuje slobodni PSA. Što je udio slobodnog PSA manji, vjerojatnost raka je veća. Pretraga urina (test traka i sediment) pokazuje znakove infekcije ili krv u mokraći.
Za pouzdan rezultat PSA važna je priprema: 48 sati prije vađenja krvi izbjegavajte ejakulaciju i naporno vježbanje, osobito vožnju bicikla, a krv izvadite prije pregleda prostate prstom ili najmanje tjedan dana nakon njega. Nakon biopsije ili operacije prostate pričekajte najmanje 6 tjedana, uz infekciju test odgodite, a liječniku recite uzimate li finasterid ili dutasterid, jer snižavaju PSA. PSA, slobodni PSA i pretraga urina zajedno se rade u panelu Zdravlje prostate. Krv se vadi bez naručivanja i bez uputnice, a uzorak urina prima svaka poslovnica. Popis poslovnica nalazi se na stranici Kontakt.
Česta pitanja
Znači li često noćno mokrenje rak prostate?
Najčešće ne. Noćno mokrenje češće je posljedica dobroćudnog povećanja prostate, upale ili infekcije, šećerne bolesti ili pijenja tekućine navečer. Ako tegobe traju, javite se liječniku koji će procijeniti uzrok.
Može li se rak prostate otkriti iz krvi?
PSA iz krvi može upozoriti na povećan rizik, ali ne postavlja dijagnozu. Povišen PSA ima i mnogo dobroćudnih uzroka. Rak potvrđuje tek biopsija, kojoj danas obično prethodi MR prostate.
Od koje dobi treba razgovarati o PSA testu?
Uglavnom od 50. godine, a ranije ako je otac ili brat imao rak prostate ili ako ste nositelj mutacije gena BRCA2. Liječnik će s vama procijeniti korist i ograničenja testa.
Je li rak prostate nasljedan?
Većina slučajeva nije nasljedna, ali obiteljska povijest povećava rizik. Ako je više srodnika oboljelo od raka prostate, dojke ili jajnika, recite to liječniku, jer to može utjecati na odluku o ranijem testiranju i genetskom savjetovanju.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Panel
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880