Imaju li alergije svoje prednosti?

Svatko tko je ikada doživio neku alergijsku reakciju zna koliko ona može biti neugodna i u kojoj mjeri može utjecati na čovjekov svakidašnji život i navike. No, istraživači sa Sveučilišta Yale imaju dobre vijesti za osobe koje boluju od alergija tvrdeći da ih imunološki sustav pokreće kao prirodnu reakciju zaštite od štetnih mikroorganizama što je obrana koja je milijunima godina služila i našim precima. Neke alergijske reakcije, na primjer, pomažu razgraditi i detoksicirati (zmijski ili pčelinji) otrov dok druge djeluju tako da sprječavaju ponovni ubod insekata.

Gledano s takvog stajališta, alergijski simptomi poput kihanja, kašljanja, povraćanja i proljeva predstavljaju način na koji tijelo sebe oslobađa štetnih uljeza. Ovi simptomi imaju još jednu svrhu, a to je upozoravanje na prisutnost opasnih mikroorganizama u našoj okolini. U slučajevima alergije na hranu čiji simptomi najčešće uključuju povraćanje i proljev, ponovo je riječ o načinu izbacivanja neželjenih tvari iz tijela. Anafilaktički šok, najozbiljnija i najsmrtonosnija alergijska reakcija koja uključuje oticanje usta ili grla, pa čak i otežano disanje, u stvari predstavlja ekstreman oblik upozorenja. Prema tome, alergijska reakcija može biti uzrokom bolesti, no može djelovati i kao nešto što će spriječiti njezin nastanak.

Brojne studije provedene tijekom posljednja dva desetljeća bile su posvećene istraživanju poveznice između alergija i rizika od nastanka karcinoma. Većina je otkrila da, u usporedbi s općom populacijom, osobe s uobičajenim alergijama kao što su peludna groznica, astma i ekcem imaju smanjen rizik od nekih vrsta karcinoma. Primjerice, Američka udruga za istraživanje raka je 2011. objavila rezultate studije koji ukazuju na to da alergije mogu spriječiti nastanak glioma, najčešćeg oblika tumora mozga, kralježnične moždine ili oka.

Nadalje, Danski istraživači su od 1984. do 2008. provodili istraživanje nad kontaktnim alergijama kojim se otkrilo da osobe s kožnim alergijama imaju nižu stopu obolijevanja od karcinoma dojke i karcinoma kože dok je istraživanje provedeno na Sveučilištu New South Wales pokazalo da će vjerojatnost obolijevanja od non-Hodgkinovog limfoma biti za 25% manja kod osoba koje boluju od neke atopijske bolesti.

Izvori:

https://www.sciencedaily.com/releases/2008/07/080729133643.htm

https://www.sciencedaily.com/releases/2012/08/120803094429.htm

http://bmjopen.bmj.com/content/1/1/e000084.full

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!