Autoimune bolesti predstavljaju obitelj od oko 80 različitih bolesti (multipla skleroza, dijabetes tipa
1, upalne bolesti crijeva, sistemski eritematozni lupus, primarna bilijarna ciroza, miastenija gravis,
autoimuni tiroiditis, hepatitis, reumatoidni artritis…), a nastaju napadom imunološkog sustava na
vlastita tkiva. Razlog njihovog nastanka nije u potpunosti razjašnjen, ali genetski faktori kao i
čimbenici okoliša (način života, prehrana) smatraju se najvećim uzročnicima nastanka.

Nažalost, pojavnost ovih bolesti diljem svijeta iznosi 3-5%, uz značajan porast u zapadnjačkim
društvima. Zadnjih 10-ak godina velika pažnja usmjerena je na važnost prehrane, jer su hrana i
imunitet značajno povezani, a imunološki sustav sastavljen je od stanica koje troše najviše energije
u tijelu. Veliki dio imunološkog sustava nalazi se unutar probavnog sustava.

Osjetljivost na hranu teže je identificirati nego alergiju na hranu, budući da imunološki odgovor
može biti odgođen. Simptomi se mogu pojaviti satima, danima ili tjednima nakon izlaganja hrani.
Simptomi u počecima nisu ozbiljni i ne moraju biti karakterizirani probavnim smetnjama, stoga je
teško uspostaviti vezu između hrane i simptoma. Općenito se smatra da je osjetljivost na hranu
imunološki posredovana reakcija karakterizirana stvaranjem specifičnih IgG antitijela čija razina se
može utvrditi laboratorijskim testovima, intolerancije na hranu. Međutim ključno pitanje koje se
nadovezalo na stvaranje specifičnih IgG antitijela je bilo kako uopće dolazi do njihovog stvaranja,
ako je crijevna sluznica zdrava.

Brojna istraživanja otkrila su da poremećaj funkcije crijevne barijere dovodi do aktiviranja
(auto)imunog odgovora koji može biti potaknut različitim mehanizmima, kao što je molekularna
mimikrija (sličnost) između proteina hrane i vlastitih proteina, ili dolazi do reakcije određenih
kemijskih proizvoda s vlastitim molekulama što uvjetuje stvaranje novih antigenskih molekula.
Tada se shvatilo da su propusna crijeva i osjetljivost na hranu dvije strane iste medalje.

Sluznica crijeva vrlo je tanka, ali jaka, međutim stvaranje malih “rupa” u stijenci crijeva dozvoljava
proteinima hrane “bijeg” iz crijeva i ulazak u krvotok, što rezultira pokretanjem imunološkog
odgovora. Proteini koji greškom prođu kroz propusnu sluznicu crijeva, imunološki sustav smatra
opasnim i on reagira, stvarajući antitijela na njih. Dodatno zahvaljujući imunološkoj memoriji,
imunološka reakcija biti će pokrenuta svaki put kad protein hrane na koju je tijelo osjetljivo uđe u
organizam.

Zahvaljujući konstantnoj, nepotrebnoj stimulaciji imunološkog sustava, organizam ulazi u fazu
kroničnog upalnog procesa koji predstavlja podlogu razvoja autoimunih bolesti, odnosno
napadanja vlastitog tkiva od strane imunološkog sustava. Propusna crijeva mijenjaju i crijevnu
floru (dobre bakterije koje žive u crijevima) što dodatno pogoršava upalni proces.

Prateći sve znanstvene činjenice, poliklinika Analiza zadnjih godina veliku pažnju je usmjerila na
razvoj funkcionalne, personalizirane medicine koja je vodila do temeljne informacije da su crijeva
naš “drugi mozak”, uvodeći važne dijagnostičke alate poput testa intolerancije na hranu i crijevnog
mikrobioma. Sinergijom rezultata dobivenih kroz te dvije pretrage potiče se oporavak crijeva i
smanjenje kroničnog upalnog procesa.

Dok pravilno funkcionalni crijevni mikrobiom potiče proizvodnju hormona, vitamina, aminokiselina
i kratkolančanih masnih kiselina, važnih za opskrbu crijevne sluznice energijom, a brojnost dobrih
bakterija obrađuje hranu na način, da ne dolazi do procesa truljenja i vrenja, u isto vrijeme test
intolerancije na hranu, detekcijom “štetnih” proteina i prilagođavanjem načina prehrane smanjuje
količinu stvorenih specifičnih IgG antitijela i posljedično upalne procese, ova dva dijagnostička
alata vode ka ublažavanje simptoma, a vjerojatno usporavanju i zaustavljanju napredovanja
autoimunih bolesti.

Reference:
1. Coucke F. Food intolerance in patients with manifest autoimmunity. Observational study.
Autoimmun Rev. 2018;17(11):1078-80. doi: 10.1016/j.autrev.2018.05.011.
2. Barbero Mazzucca C, Raineri D, Cappellano G, Chiocchetti A. How to Tackle the
Relationship between Autoimmune Diseases and Diet: Well Begun Is Half-Done. Nutrients.
2021; 13(11):3956. doi:10.3390/nu13113956.
3. Venter C., Eyerich S., Sarin T., Klatt K.C. Nutrition and the immune system: A complicated
tango. Nutrients. 2020;12:818. doi:10.3390/nu12030818.
4. Platt A.M. Immunity in the Gut. Viral Gastroenteritis.2017;351:1329–1333.