Ptičja gripa je zarazna bolest ptica koju uzrokuju virusi influence tipa A. Posljednjih godina najviše pažnje privlači podtip H5N1, koji se proširio među divljim pticama i peradi diljem svijeta, a zahvatio je i neke sisavce. Ljudi se zaraze rijetko, gotovo uvijek nakon bliskog kontakta sa zaraženim životinjama, pa je rizik za opću populaciju u Europi nizak.
Što je ptičja gripa H5N1
Oznaka H5N1 opisuje dvije bjelančevine na površini virusa: hemaglutinin podtipa 5 i neuraminidazu podtipa 1. Za ptice je H5N1 visoko patogen virus: brzo se širi jatima i kod peradi često uzrokuje uginuće. Zaražene ptice izlučuju virus slinom, sekretom iz nosa i izmetom, a virus se zadržava na onečišćenim površinama, u vodi i hrani.
Od 2020. inačica virusa H5N1 proširila se na gotovo sve kontinente. Otkrivena je i kod divljih sisavaca koji se hrane pticama, poput lisica i tuljana, a u SAD-u se od 2024. širi među mliječnim kravama. Početkom 2026. protutijela na virus pronađena su i kod mliječne krave na jednoj farmi u Nizozemskoj. Širenje među sisavcima prati se pažljivo, jer svaka nova vrsta domaćina daje virusu priliku za promjene.
Kako se ljudi zaraze
Do zaraze dolazi kad virus iz zaraženih životinja ili njihove okoline dospije u oči, nos ili usta, primjerice pri rukovanju bolesnom ili uginulom peradi, klanju, čišćenju peradarnika ili mužnji zaraženih krava. Najviše su izloženi uzgajivači peradi, radnici na farmama, veterinari i lovci.
Trajni prijenos virusa s čovjeka na čovjeka nije zabilježen. Pravilno termički obrađeno meso peradi i jaja ne prenose virus, a pasterizacija ga u mlijeku uništava.
Koliko je ptičja gripa opasna za ljude
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od 2003. do 6. rujna 2026. prijavljena su 1003 slučaja zaraze ljudi virusom H5N1 iz 25 zemalja, a 479 oboljelih je umrlo. Taj visok udio smrtnih ishoda dijelom je posljedica toga što se otkrivaju ponajprije teži slučajevi. Kod radnika na farmama mliječnih krava u SAD-u bolest je najčešće bila blaga, uglavnom s upalom očiju.
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u procjeni za ljeto 2026. navodi da je rizik od virusa H5N1 koji kruže Europom nizak za opću populaciju, a nizak do umjeren za osobe koje su zbog posla ili na drugi način izložene zaraženim životinjama ili onečišćenom okolišu.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi
Simptomi se najčešće javljaju 2 do 5 dana nakon izloženosti, ponekad i kasnije. Mogu biti:
- crvenilo, svrbež ili iscjedak iz oka (konjunktivitis);
- povišena temperatura, zimica, bolovi u mišićima i glavobolja;
- kašalj, grlobolja i curenje nosa;
- otežano disanje i upala pluća;
- katkad mučnina, povraćanje ili proljev.
Prema simptomima ptičja gripa ne može se razlikovati od sezonske gripe ili drugih respiratornih infekcija. Presudan je podatak o izloženosti: bez kontakta sa zaraženim pticama ili životinjama ptičja gripa je vrlo malo vjerojatna.
Kada se javiti liječniku
Ako se unutar 10 dana nakon kontakta s bolesnim ili uginulim pticama, zaraženom peradi ili drugim zaraženim životinjama pojave temperatura, simptomi dišnog sustava ili upala oka, najprije telefonom nazovite liječnika obiteljske medicine ili nadležnu epidemiološku službu. Recite da ste bili izloženi, a do dogovora ne odlazite u čekaonicu ni na posao i nosite masku u kontaktu s drugima.
Hitnu medicinsku pomoć potražite odmah ako imate otežano disanje, bol u prsima, smetenost ili ako se stanje naglo pogoršava, i obavezno spomenite izloženost.
Kako se postavlja dijagnoza
Liječnik najprije procjenjuje izloženost i simptome, a o testiranju odlučuje zajedno s epidemiologom. Uzima se bris nosa i ždrijela, a kod upale oka i bris spojnice oka. Virus se dokazuje molekularnom metodom (PCR) u referentnim laboratorijima javnog zdravstva, koji mogu odrediti podtip H5.
Uobičajeni testovi na gripu mogu pokazati influencu A, ali ne razlikuju ptičji podtip od sezonske gripe, a brzi antigenski testovi ptičju gripu ne mogu ni potvrditi ni isključiti. Zato se testiranje na ptičju gripu ne radi rutinski, nego samo kod opravdane sumnje i preko nadležne službe.
Liječenje
Ptičja gripa liječi se antivirusnim lijekovima iz skupine inhibitora neuraminidaze, primjerice oseltamivirom. Najbolje djeluju kad se počnu uzimati što ranije. Lijek, dozu i trajanje liječenja određuje liječnik, a osobama koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženim životinjama ili oboljelim osobama epidemiolog može preporučiti preventivno uzimanje lijeka. Teži oblici bolesti liječe se u bolnici.
Prevencija i cjepivo
- Ne dirajte bolesne ili uginule ptice i ne dopuštajte to djeci i kućnim ljubimcima. Uginule divlje ptice prijavite nadležnoj veterinarskoj službi.
- Pri radu s peradi koristite zaštitnu opremu koju preporučuje veterinarska služba: rukavice, masku i zaštitu za oči.
- Nakon kontakta sa životinjama, izmetom ili opremom temeljito operite ruke.
- Meso peradi i jaja dobro termički obradite i ne pijte sirovo, nepasterizirano mlijeko.
- Na putovanjima izbjegavajte tržnice živih ptica i farme peradi.
U Europskoj uniji odobrena su cjepiva protiv zoonotske gripe podtipa H5. Namijenjena su osobama s povećanim rizikom izloženosti, prema odluci javnozdravstvenih službi, a ne općoj populaciji. Cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od ptičje gripe, ali se osobama koje rade s peradi često preporučuje kako bi se smanjila mogućnost istodobne zaraze dvama virusima gripe.
Uloga laboratorija
Poliklinika Analiza ne testira na ptičju gripu: potvrda je moguća samo u referentnim laboratorijima, uz uputu liječnika i epidemiologa. Ako ste bili izloženi zaraženim životinjama i imate simptome, ne dolazite u laboratorij radi testiranja, nego se telefonom javite liječniku.
Kod uobičajenih respiratornih infekcija, bez izloženosti pticama ili zaraženim životinjama, liječnik može preporučiti testiranje na sezonsku gripu i druge respiratorne viruse. Više o tome pročitajte na stranici Virusni respiratorni panel. Bris uzima medicinska sestra u svim poslovnicama, bez naručivanja (popis na stranici Kontakt).
Česta pitanja
Prenosi li se ptičja gripa s čovjeka na čovjeka?
Trajni prijenos s čovjeka na čovjeka nije zabilježen. Gotovo svi oboljeli zarazili su se izravno od zaraženih ptica ili drugih životinja. Upravo se zato širenje virusa među sisavcima pozorno prati.
Je li sigurno jesti piletinu i jaja?
Jest, ako su dobro termički obrađeni. Kuhanje i pečenje uništavaju virus. Sirovo meso peradi držite odvojeno od ostale hrane i nakon rada s njim operite ruke i pribor.
Postoji li cjepivo protiv ptičje gripe za ljude?
Postoji. U EU su odobrena cjepiva protiv gripe podtipa H5, ali su namijenjena osobama s povećanim rizikom, primjerice radnicima na farmama, prema odluci javnozdravstvenih službi. Za opću populaciju cijepljenje se trenutačno ne preporučuje.
Što učiniti ako nađem uginulu pticu?
Ne dirajte je golim rukama i držite djecu i kućne ljubimce podalje. Nalaz prijavite nadležnoj veterinarskoj službi. Ako ste je ipak dirali, temeljito operite ruke, a ako se u sljedećih 10 dana pojave simptomi, javite se liječniku telefonom i recite za kontakt.