Autoimune bolesti nastaju kad imunosni sustav, umjesto da štiti tijelo od mikroorganizama, napada vlastita tkiva. Poznato ih je više od osamdeset, od bolesti štitnjače i celijakije do reumatoidnog artritisa i lupusa, a ukupno pogađaju otprilike svaku desetu osobu, češće žene. Ne postoji jedan test koji ih otkriva: dijagnoza se postavlja spajanjem tegoba, pregleda i ciljanih pretraga.
Što su autoimune bolesti
Zdrav imunosni sustav razlikuje „strano” od „vlastitog”. Kod autoimunih bolesti ta se tolerancija gubi, pa imunosne stanice i protutijela (autoprotutijela) oštećuju vlastite stanice. Zašto se to događa, nije potpuno razjašnjeno. Važna je nasljedna sklonost, a bolest često potaknu čimbenici iz okoline, primjerice pušenje, neke infekcije ili hormonske promjene.
Neke autoimune bolesti zahvaćaju jedan organ, a neke cijelo tijelo:
- bolesti jednog organa: Hashimotov tireoiditis i Gravesova bolest (štitnjača), dijabetes tipa 1, celijakija, multipla skleroza, perniciozna anemija, vitiligo;
- sistemske bolesti: reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus (SLE), Sjögrenov sindrom, sistemska skleroza i vaskulitisi.
Imunosni mehanizmi važni su i kod Crohnove bolesti, psorijaze i drugih kroničnih upalnih bolesti.
Simptomi
Simptomi ovise o tome koji je organ zahvaćen, a često se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i smirivanja. Na autoimunu bolest mogu upućivati:
- bolni i otečeni zglobovi te jutarnja zakočenost koja traje dulje od pola sata;
- dugotrajan umor i povišena temperatura bez znakova infekcije;
- osip na licu ili koži izloženoj suncu, neuobičajena osjetljivost na sunce;
- suha usta i oči, ranice u ustima, pojačano opadanje kose;
- prsti koji na hladnoći pobijele ili poplave;
- dugotrajan proljev, nadutost i mršavljenje;
- trnci, utrnulost ili slabost u udovima, smetnje vida;
- simptomi poremećaja rada štitnjače, poput umora, osjećaja hladnoće i debljanja ili lupanja srca i nemira.
Svaki od tih simptoma može imati i mnoge druge uzroke, zato ih treba procijeniti liječnik.
Tko je u većem riziku
- žene, osobito u reproduktivnoj dobi;
- osobe čiji bliski srodnici imaju autoimunu bolest;
- osobe koje već imaju jednu autoimunu bolest, jer se one često udružuju, primjerice dijabetes tipa 1, celijakija i bolest štitnjače;
- pušači, posebno kad je riječ o reumatoidnom artritisu.
Kada liječniku, a kada hitno
Obiteljskom liječniku javite se ako tegobe poput otečenih zglobova, jutarnje zakočenosti, osipa, neobjašnjive temperature ili trajnog umora traju nekoliko tjedana ili se ponavljaju. Liječnik će odlučiti o pretragama i po potrebi vas uputiti reumatologu, endokrinologu, gastroenterologu ili neurologu.
Hitnu medicinsku pomoć (194 ili 112) pozovite kod otežanog disanja, boli u prsima, nagle slabosti ruku ili nogu, smetnji govora ili naglog gubitka vida.
Kako se postavlja dijagnoza
Liječnik najprije uzima povijest bolesti i pregledava vas, a zatim prema sumnji odabire pretrage:
- osnovne laboratorijske pretrage: kompletna krvna slika, sedimentacija, CRP, pregled urina te pokazatelji rada bubrega i jetre;
- ciljana autoprotutijela, ovisno o bolesti na koju se sumnja;
- slikovne pretrage, primjerice ultrazvuk ili rendgen zglobova i ultrazvuk štitnjače;
- kod nekih bolesti biopsija, primjerice sluznice tankog crijeva kod celijakije ili bubrega kod lupusa.
Za mnoge sistemske bolesti postoje klasifikacijski kriteriji u kojima se zbrajaju klinički znakovi i laboratorijski nalazi. Sam laboratorijski nalaz, bez simptoma, nije dovoljan za dijagnozu.
Koja se protutijela određuju
- ANA (antinuklearna protutijela) – prva pretraga koju liječnik može zatražiti kod sumnje na sistemsku bolest poput lupusa, Sjögrenova sindroma ili sistemske skleroze. Pozitivna su kod gotovo svih bolesnika s lupusom, ali i kod mnogih zdravih ljudi.
- Anti-dsDNA – protutijela na dvolančanu DNK koja liječnik može zatražiti kod sumnje na lupus; prilično su specifična za tu bolest i pomažu i u praćenju njezine aktivnosti, osobito bubrežne.
- Anti-CCP i reuma faktor (RF) – kod sumnje na reumatoidni artritis. Anti-CCP je vrlo specifičan, a RF može biti pozitivan i kod drugih bolesti te kod dijela zdravih starijih osoba.
- Anti-TPO i anti-TG – protutijela na štitnjaču kod Hashimotova tireoiditisa i Gravesove bolesti.
- Transglutaminaza IgA – probirna pretraga za celijakiju, koja je pouzdana samo dok se gluten jede.
- C3 i C4 – bjelančevine komplementa koje se kod aktivnog lupusa troše, pa im razina pada.
Zašto pozitivan nalaz bez simptoma često ne znači bolest
Autoprotutijela se mogu naći i kod zdravih ljudi. ANA je u niskom titru pozitivna kod znatnog dijela zdrave populacije, češće kod žena i starijih osoba, a može se pojaviti i nakon infekcija ili uz neke lijekove. Slično vrijedi za anti-TPO i reuma faktor. Zato se protutijela ne određuju „za svaki slučaj”, nego kad tegobe upućuju na određenu bolest. Pozitivan nalaz bez simptoma liječnik obično samo prati, a negativan ANA kod osobe s tegobama čini lupus malo vjerojatnim.
Uloga laboratorija
U Poliklinici Analiza mogu se napraviti upalni pokazatelji i pretrage protutijela koje liječnik najčešće traži u obradi zglobnih tegoba, bolesti štitnjače, celijakije i lupusa: sedimentacija, CRP, anti-CCP, reuma faktor, anti-TPO, anti-TG, transglutaminaza IgA te komponente komplementa C3 i C4. ANA i anti-dsDNA liječnik može zatražiti posebno. Koje su pretrage potrebne, odlučuje liječnik prema vašim tegobama, a nalaz tumači uz pregled.
Krv se vadi bez naručivanja i bez uputnice u svim poslovnicama, čiji je popis na stranici Kontakt, a cijene svih pretraga nalaze se u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Postoji li jedan test na autoimune bolesti?
Ne postoji. ANA je prvi korak kod sumnje na sistemsku bolest, ali bolesti poput Hashimotova tireoiditisa, celijakije ili reumatoidnog artritisa traže svoja protutijela. Pretrage se biraju prema tegobama.
Što znači pozitivan ANA test?
Pozitivan ANA sam po sebi ne znači bolest. Važni su titar, obrazac i, najviše, vaši simptomi. Kod tegoba liječnik obično traži dodatna, specifičnija protutijela.
Jesu li autoimune bolesti nasljedne?
Nasljeđuje se sklonost, a ne sama bolest. Ako bliski srodnik ima autoimunu bolest, rizik je veći, ali većina članova obitelji ne oboli.
Mogu li se autoimune bolesti izliječiti?
Većina je kroničnih, ali se dobro liječe. Kod celijakije bezglutenska prehrana smiruje bolest, kod Hashimotova tireoiditisa nadomješta se hormon štitnjače, a kod reumatoidnog artritisa i lupusa lijekovi smiruju upalu i sprječavaju oštećenja. Što se bolest prije prepozna, to je liječenje uspješnije.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880