Karcinom štitnjače u ranoj fazi najčešće ne daje nikakve tegobe i često se otkrije slučajno, kao čvor na ultrazvuku vrata ili pri pregledu. Prvi znak koji ljudi sami primijete obično je bezbolna kvržica na prednjoj strani vrata. Većina čvorova u štitnjači ipak je dobroćudna, a najčešći oblik raka štitnjače, papilarni karcinom, obično raste sporo.
Prvi simptomi raka štitnjače
Kad se pojave, simptomi su najčešće posljedica rasta čvora ili širenja bolesti u limfne čvorove vrata:
- kvržica ili oteklina na prednjoj, donjoj strani vrata, obično bezbolna, tvrda i s vremenom se povećava; može se vidjeti, napipati ili osjetiti pri gutanju;
- povećani limfni čvorovi na vratu;
- promuklost ili promjena glasa koja ne prolazi;
- otežano gutanje ili disanje te osjećaj pritiska u vratu;
- bol u prednjem dijelu vrata, koja se ponekad širi prema ušima;
- dugotrajan kašalj koji nije posljedica prehlade ili druge bolesti.
Kod rijetkog, medularnog karcinoma mogu se javiti i navale crvenila lica i proljev. Svi ovi simptomi mnogo su češće posljedica dobroćudnih stanja, poput čvorova, guše, upale štitnjače ili infekcije. Važno je znati i da hormoni štitnjače kod raka najčešće ostaju uredni, pa nema tipičnih znakova pojačanog ili smanjenog rada štitnjače.
Vrste karcinoma štitnjače
- Papilarni karcinom čini oko osam od deset slučajeva. Raste sporo i može se proširiti u limfne čvorove vrata.
- Folikularni karcinom čini oko jedan od deset slučajeva.
- Medularni karcinom rijedak je, čini manje od 5 % karcinoma štitnjače. Nastaje iz C-stanica koje luče kalcitonin, a dio slučajeva je nasljedan.
- Anaplastični karcinom čini oko 2 % slučajeva, raste brzo i češći je u starijoj dobi.
Tko ima veći rizik
- osobe izložene ionizirajućem zračenju glave i vrata, osobito u djetinjstvu, primjerice zbog zračenja u liječenju druge bolesti;
- osobe kojima je bliski srodnik imao karcinom štitnjače te nositelji nasljednih sindroma, kao što je multipla endokrina neoplazija tipa 2 (MEN2) kod medularnog karcinoma;
- žene, koje obolijevaju oko tri puta češće od muškaraca.
Rak štitnjače može se javiti u bilo kojoj dobi, a većina ljudi s ovim čimbenicima rizika nikad ne oboli.
Kada se javiti liječniku
Javite se obiteljskom liječniku ako primijetite novu kvržicu na vratu ili kvržicu koja raste, ili ako promuklost, grlobolja ili kašalj traju dulje od tri tjedna. Liječnik će pregledati vrat i odlučiti o daljnjoj obradi.
Hitno potražite pomoć u hitnoj službi ako vam je teško disati ili gutati, osobito ako se tegobe brzo pogoršavaju ili oteklina na vratu naglo raste.
Kako se postavlja dijagnoza
- Pregled i razgovor. Liječnik pipa štitnjaču i limfne čvorove te pita o zračenju u prošlosti i bolestima štitnjače u obitelji.
- TSH iz krvi. Pokazuje radi li štitnjača previše ili premalo. Ako je TSH nizak, može se napraviti scintigrafija, jer su čvorovi koji pojačano stvaraju hormone rijetko zloćudni.
- Ultrazvuk štitnjače i vrata. Pokazuje veličinu i izgled čvora te stanje limfnih čvorova. Prema obilježjima čvora liječnik odlučuje je li potrebna punkcija.
- Citološka punkcija tankom iglom. Pod kontrolom ultrazvuka uzima se uzorak stanica iz čvora. To je najvažnija pretraga za razlikovanje dobroćudnog od zloćudnog čvora. Ako nalaz nije jasan, punkcija se može ponoviti ili se predlažu dodatne pretrage.
- Patohistološki nalaz. Konačna dijagnoza i vrsta karcinoma često se potvrđuju tek nakon kirurškog odstranjenja dijela ili cijele štitnjače.
Kod sumnje na medularni karcinom liječnik određuje i kalcitonin u krvi, a kod nasljednog oblika savjetuje genetsko testiranje obitelji. U Hrvatskoj ne postoji nacionalni program ranog otkrivanja raka štitnjače.
Uloga laboratorija
Nalaz krvi ne može dokazati ni isključiti rak štitnjače, ali je dio obrade svakog čvora. Prvi korak je TSH, koji pokazuje kako štitnjača radi i usmjerava daljnje pretrage. Protutijela anti-TPO i anti-Tg upućuju na autoimunu upalu štitnjače (Hashimotov tireoiditis), koja često prati čvorove, ali nisu test na rak. Sve navedeno, uz T3, T4, fT3 i fT4, obuhvaća Kompletan panel štitnjače.
Tireoglobulin nije pretraga za otkrivanje raka, jer raste i kod dobroćudnih bolesti štitnjače. Koristi se za praćenje nakon liječenja papilarnog ili folikularnog karcinoma, kad porast tireoglobulina može upozoriti na povratak bolesti. Zašto tumorski markeri nisu test za zdrave osobe, objašnjavamo u zasebnom tekstu. Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a cijene su u cjeniku usluga. Ultrazvuk štitnjače radimo samo u Splitu, a termin za njega dogovorite preko stranice Kontakt.
Česta pitanja
Vidi li se rak štitnjače u nalazu krvi?
Ne vidi. Hormoni štitnjače kod raka su najčešće uredni, a ne postoji pretraga krvi kojom bi se rak štitnjače pouzdano otkrio. Dijagnoza se postavlja ultrazvukom i citološkom punkcijom čvora.
Je li svaki čvor u štitnjači opasan?
Nije. Čvorovi u štitnjači vrlo su česti, osobito kod starijih osoba i žena, a velika većina ih je dobroćudna. Liječnik prema ultrazvuku procjenjuje treba li čvor punktirati ili ga je dovoljno pratiti.
Treba li ultrazvuk štitnjače raditi preventivno?
Kod osoba bez simptoma i bez povećanog rizika rutinski ultrazvučni pregled štitnjače ne preporučuje se, jer otkriva mnogo malih, bezopasnih čvorova i vodi u nepotrebne pretrage. Ako ste u djetinjstvu bili izloženi zračenju vrata ili u obitelji postoji nasljedni oblik raka štitnjače, s liječnikom dogovorite kako vas pratiti.
Je li rak štitnjače nasljedan?
Uglavnom nije. Nasljedni su dio medularnih karcinoma, kao i rijetki obiteljski oblici ostalih vrsta. Ako je netko u obitelji imao medularni karcinom, liječnik može preporučiti genetsko savjetovanje.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Panel
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880