„Leaky gut”, odnosno sindrom propusnog crijeva, često se na internetu navodi kao objašnjenje za nadutost, umor, alergije te kožne i autoimune bolesti. Povećana propusnost crijeva stvarno postoji i mjeri se u istraživanjima, ali „sindrom propusnog crijeva” nije priznata medicinska dijagnoza. Ovdje opisujemo što se o tome zna, što se ne zna i kako se probavne tegobe stvarno ispituju.
Što je crijevna barijera
Sluznicu crijeva čini tanak sloj stanica međusobno povezanih čvrstim spojevima. Ona propušta vodu, hranjive tvari i lijekove, a zadržava bakterije i veće dijelove hrane. Pomažu joj sluz, protutijela IgA i imunološke stanice u stijenci crijeva. Mala propusnost je normalna i potrebna: crijevo tako upija hranu, a imunološki sustav upoznaje okolinu. Za razgradnju i izlučivanje štetnih tvari ponajprije su zaduženi jetra i bubrezi, a ne crijevo.
Kada je propusnost crijeva stvarno povećana
Povećana propusnost dokazana je kod nekih bolesti i stanja:
- kod celijakije, kod koje gluten oštećuje sluznicu tankog crijeva;
- kod upalnih bolesti crijeva, Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa;
- tijekom i nakon nekih crijevnih infekcija;
- uz teške bolesti i opekline te uz neke lijekove, poput protuupalnih lijekova protiv bolova (NSAID) i kemoterapije, kao i uz veće količine alkohola;
- kod dijela osoba sa sindromom iritabilnog crijeva, što se još istražuje.
Kod tih je stanja povećana propusnost dio bolesti, a ne zasebna dijagnoza. Može se popraviti kad se liječi osnovni uzrok, primjerice prehranom bez glutena kod celijakije.
Što se još ne zna
Istraživanja su povećanu propusnost crijeva povezala s mnogim bolestima, od alergija i šećerne bolesti tipa 1 do nekih autoimunih i psihičkih bolesti. Povezanost ipak ne znači uzrok: propusnost može biti posljedica bolesti, njezin pratilac ili jedan od mnogih čimbenika. Nije dokazano da „propusno crijevo” uzrokuje artritis, astmu, migrenu, psorijazu ili kronični umor, ni da se te bolesti mogu izliječiti „zacjeljivanjem crijeva”.
Ne postoji ni standardni test kojim bi se kod pojedinca dijagnosticirala povećana propusnost. Testovi s pijenjem otopine šećera, poput laktuloze i manitola, i mjerenjem u mokraći koriste se u istraživanjima. Krvni test na zonulin nudi se komercijalno, ali se ne smatra pouzdanim za dijagnozu. Ni testovi protutijela IgG na hranu ne mjere propusnost crijeva.
Tegobe zbog kojih vrijedi potražiti uzrok
Nadutost, vjetrovi, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor vrlo su česti i najčešće imaju poznate uzroke: sindrom iritabilnog crijeva, nepodnošenje laktoze, celijakiju, upalnu bolest crijeva, infekciju, nuspojave lijekova ili, rjeđe, bolesti gušterače i štitnjače. Umjesto pretpostavke o „propusnom crijevu” uzrok vrijedi potražiti s liječnikom, jer se većina tih stanja može dokazati i liječiti.
Što prije se javite liječniku ako imate krv u stolici, nenamjeran gubitak težine, slabokrvnost, proljev koji vas budi noću ili vrućicu, ako se tegobe prvi put jave nakon 50. godine ili ako u obitelji ima raka debelog crijeva, celijakije ili upalne bolesti crijeva. Hitnu pomoć potražite kod jake boli u trbuhu koja ne prolazi, crne ili obilno krvave stolice, povraćanja krvi ili znakova dehidracije.
Kako se postavlja dijagnoza
Obrada počinje razgovorom i pregledom. Prema tegobama liječnik obično zatraži krvnu sliku, CRP, krvni test na celijakiju i kalprotektin u stolici, a po potrebi stolicu na parazite i uzročnike infekcija ili test na Helicobacter pylori. Ako nalazi upućuju na upalu ili postoje znakovi upozorenja, slijedi pregled gastroenterologa i endoskopija, gastroskopija ili kolonoskopija, s uzimanjem uzoraka sluznice. Kad se isključe druge bolesti, a tegobe odgovaraju opisu, liječnik može postaviti dijagnozu sindroma iritabilnog crijeva, o kojem više pišemo u tekstu Intolerancija na hranu i sindrom iritabilnog crijeva.
Uloga laboratorija
Laboratorij ne može izmjeriti „propusno crijevo”, ali može pomoći u traženju stvarnog uzroka tegoba. Transglutaminaza IgA prvi je test na celijakiju i pouzdan je samo dok jedete gluten. Kalprotektin u stolici upućuje na upalu crijeva, primjerice kod Crohnove bolesti; u Poliklinici Analiza određuje se kvalitativno, kao pozitivan ili negativan. Panel probave objedinjuje kalprotektin, test na okultno krvarenje u stolici, tipizaciju Helicobacter pylori iz krvi i Gastro panel. Nalaze tumači liječnik zajedno s tegobama i pregledom.
Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, a uzorke stolice prima svaka poslovnica (popis na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga.
Što možete učiniti za zdravlje crijeva
Za zdravu crijevnu sluznicu nisu potrebni posebni protokoli. Pomažu raznolika prehrana s dovoljno vlakana iz povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica, ako ih podnosite, umjeren unos alkohola, nepušenje i redovita tjelesna aktivnost. Protuupalne lijekove protiv bolova uzimajte samo kad trebate i kako je propisano. Dodaci prehrani koji obećavaju „zacjeljivanje crijeva”, poput glutamina, kolagena ili pojedinih probiotika, za tu namjenu nemaju čvrste dokaze, pa se o njima posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom.
Česta pitanja
Postoji li test za propusno crijevo?
Za svakodnevnu praksu ne postoji pouzdan i priznat test. Testovi sa šećerima u mokraći koriste se u istraživanjima, a krvni test na zonulin nije pouzdan za dijagnozu.
Može li propusno crijevo uzrokovati alergije ili intoleranciju na hranu?
Kod nekih je bolesti povećana propusnost povezana s jačim imunološkim odgovorom na hranu, ali nije dokazano da je ona uzrok alergija ili intolerancija. Alergija na hranu dokazuje se razgovorom s liječnikom, testovima IgE i, po potrebi, provokacijskim testom.
Je li „leaky gut” isto što i sindrom iritabilnog crijeva?
Nije. Sindrom iritabilnog crijeva priznata je dijagnoza koja se postavlja prema simptomima i nakon isključenja drugih bolesti. Povećana propusnost nađena je kod dijela oboljelih, ali nije dio dijagnoze.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Paneli
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880