Migrena je česta glavobolja koja se javlja u napadajima, obično pulsira, jaka je i traje od nekoliko sati do tri dana, često uz mučninu i osjetljivost na svjetlo i zvuk. Sklonost migreni dijelom je nasljedna, a napadaj mogu potaknuti okidači poput stresa, nedovoljnog sna, preskočenih obroka ili menstruacije. Dijagnozu postavlja liječnik na temelju opisa napadaja i pregleda, a laboratorijske pretrage ne mogu potvrditi migrenu.
Kako prepoznati migrenu
Tipičan napadaj ima ova obilježja:
- umjerena ili jaka glavobolja, često s jedne strane glave i pulsirajuća;
- pogoršava se pri hodu, penjanju stubama i drugoj uobičajenoj aktivnosti;
- prate je mučnina ili povraćanje te osjetljivost na svjetlo, zvuk, a ponekad i na mirise;
- bez liječenja traje od 4 do 72 sata.
Otprilike trećina oboljelih ima i auru, prolazne neurološke smetnje koje najčešće prethode glavobolji. Najčešće su vidne: svjetlucave cik-cak linije, bljeskovi ili mrlja u vidnom polju. Mogu se javiti i trnci u ruci ili licu te smetnje govora. Aura se razvija postupno, kroz nekoliko minuta, i obično ne traje dulje od sat vremena.
Dan prije napadaja neki ljudi osjećaju umor, zijevanje, ukočen vrat ili žudnju za određenom hranom, a nakon napadaja iscrpljenost.
Tko ima veći rizik
- Obiteljska sklonost: migrena je češća kod osoba čiji roditelji ili braća i sestre imaju migrenu.
- Spol i hormoni: nakon puberteta žene obolijevaju dva do tri puta češće od muškaraca.
- Dob: napadaji su najčešći u mlađoj i srednjoj odrasloj dobi, a kod mnogih se s godinama prorijede.
- Prečesto uzimanje lijekova protiv bolova: može dovesti do glavobolje zbog prekomjerne uporabe lijekova i učiniti napadaje češćima.
- Druga stanja: loš san, depresija i anksioznost te prekomjerna tjelesna težina povezani su s češćim napadajima.
Najčešći okidači napadaja
Okidači ne uzrokuju migrenu, ali kod sklonih osoba mogu potaknuti napadaj. Razlikuju se od osobe do osobe, a najčešće se navode:
- stres, ali i opuštanje nakon stresnog razdoblja, primjerice vikendom;
- premalo ili previše sna i promjena dnevnog ritma;
- preskakanje obroka i premalo tekućine;
- alkohol, osobito crno vino, te nagla promjena unosa kofeina;
- jako ili treperavo svjetlo, buka i jaki mirisi;
- promjene vremena.
Uloga hrane često se precjenjuje. Žudnja za čokoladom može biti predznak napadaja koji je već počeo, pa se čokolada pogrešno smatra uzrokom. Za aditive poput aspartama i glutamata dokazi su nedosljedni. Umjesto izbacivanja cijelih skupina namirnica vodite dnevnik glavobolje nekoliko tjedana: kada je napadaj počeo, što ste jeli, kako ste spavali i gdje ste u ciklusu. Tako se okidači najlakše prepoznaju.
Hormoni i migrena
Kod mnogih žena napadaji su vezani uz menstruaciju i najčešće se javljaju od dva dana prije do trećeg dana krvarenja. Pretpostavlja se da ih potiče prirodni pad estrogena, a hormonski nalazi kod tih žena obično su uredni. U trudnoći se migrena kod mnogih ublaži, a nakon menopauze često se prorijedi.
Ako imate migrenu s aurom, recite to liječniku prije uzimanja kombinirane hormonske kontracepcije, jer se ona tada zbog povećanog rizika od moždanog udara u pravilu ne preporučuje.
Vitamini, minerali i štitnjača
Manjak vitamina i minerala nije dokazani glavni uzrok migrene, ali za neke postoje istraživanja:
- Magnezij i vitamin B2 (riboflavin) u nekim se smjernicama navode kao mogućnost sprječavanja napadaja, uz skromne dokaze. Uzimajte ih u dogovoru s liječnikom, osobito ako imate bolest bubrega.
- Vitamin D: istraživanja o povezanosti s migrenom nisu jednoznačna. Manjak se nadoknađuje zbog zdravlja kostiju i općeg zdravlja, ne kao liječenje migrene.
- Vitamin B12: nije dokazani okidač migrene, ali njegov manjak uzrokuje umor, slabokrvnost i trnce, koji se mogu zamijeniti s drugim tegobama.
- Štitnjača: smanjen rad štitnjače može uzrokovati glavobolju i umor, a poremećaji štitnjače i migrena češće se javljaju zajedno.
Kada se javiti liječniku
| Tegoba | Što učiniti |
|---|---|
| Glavobolje češće od jednom tjedno, sve jače ili dulje, lijekovi ne pomažu ili ih trebate više od dva dana tjedno; prva glavobolja ovog tipa nakon 50. godine; promjena dosadašnje aure | Naručite se kod obiteljskog liječnika. |
| Iznenadna, vrlo jaka glavobolja koja dosegne vrhunac unutar minute („najjača u životu”); slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten kut usana, otežan govor, gubitak vida; smetenost, pospanost ili napadaj grčeva; glavobolja s visokom temperaturom i ukočenim vratom ili osipom; glavobolja nakon udarca u glavu; aura koja traje dulje od sat vremena | Pozovite hitnu medicinsku pomoć (194 ili 112). |
Kako se postavlja dijagnoza
Migrenu dijagnosticira obiteljski liječnik ili neurolog na temelju opisa napadaja i neurološkog pregleda. Na pregled ponesite dnevnik glavobolje i popis lijekova koje uzimate. Magnetska rezonancija ili CT mozga rade se kad postoje znakovi upozorenja ili netipični simptomi, a ne rutinski. Ne postoji krvna pretraga koja dokazuje migrenu, a testovi protutijela IgG na hranu nisu metoda za njezinu dijagnozu ni za traženje okidača.
Liječenje
Liječenje odabire liječnik, prema učestalosti i jakosti napadaja:
- Lijekovi za napadaj djeluju najbolje ako se uzmu rano: lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi, triptani te lijekovi protiv mučnine.
- Preventivno liječenje uvodi se kad su napadaji česti ili jako ometaju život. Uz dugo korištene lijekove, poput nekih beta-blokatora, antidepresiva i antiepileptika, danas postoje i lijekovi usmjereni na CGRP, tvar koja sudjeluje u nastanku migrenske boli, a kod kronične migrene i injekcije botulinskog toksina.
- Navike koje pomažu: redovit san i obroci, dovoljno tekućine, redovita tjelesna aktivnost i tehnike opuštanja.
Uloga laboratorija
Laboratorijske pretrage ne postavljaju dijagnozu migrene. Liječnik ih ponekad traži kad uz glavobolju postoje umor, slabokrvnost ili drugi znakovi koji upućuju na neku drugu bolest ili manjak: kompletnu krvnu sliku, TSH za rad štitnjače, vitamin D, vitamin B12 ili magnezij. Uredni nalazi ne isključuju migrenu, a nalaz tumači liječnik zajedno s vašim tegobama. Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a cijene su u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Koja hrana izaziva migrenu?
Ne postoji namirnica koja izaziva migrenu kod svih. Kod nekih su to alkohol, osobito crno vino, ili preskakanje obroka. Je li neka namirnica vaš okidač, najbolje pokazuje dnevnik glavobolje.
Je li migrena nasljedna?
Sklonost migreni često se javlja u obitelji, ali nasljeđuje se sklonost, a ne sigurna bolest.
Je li migrena s aurom opasna?
Tipična aura sama po sebi nije opasna i prolazi. Ipak, aura koja traje dulje od sat vremena, slabost jedne strane tijela ili aura koja se prvi put javi u starijoj dobi traže hitan pregled.
Pomaže li test intolerancije na hranu kod migrene?
Test intolerancije mjeri protutijela IgG, koja su česta i kod ljudi bez tegoba, pa ne pokazuje koja hrana potiče napadaje. Dnevnik glavobolje i pregled kod liječnika pouzdaniji su put.