Karcinom pluća (rak pluća) u ranoj fazi često ne izaziva nikakve tegobe. Kad se simptomi pojave, najčešće su to kašalj koji ne prolazi ili se promijenio, nedostatak zraka, bol u prsima i krv u ispljuvku. Većina ljudi s takvim tegobama nema karcinom, ali ako traju dulje od tri tjedna, pokažite ih liječniku, a krv u ispljuvku odmah.
Prvi simptomi raka pluća
- kašalj koji ne prolazi dulje od tri tjedna ili dugogodišnji „pušački” kašalj koji se promijenio;
- krv u ispljuvku;
- nedostatak zraka pri naporu koji ste prije lako podnosili;
- bol u prsima ili ramenu, često jača pri dubokom udahu ili kašlju;
- česte infekcije, poput bronhitisa ili upale pluća, ili infekcija koja ne prolazi unatoč liječenju;
- promuklost koja ne prolazi;
- umor, gubitak apetita i mršavljenje bez jasnog razloga.
Rjeđe se mijenja izgled prstiju: vršci zadebljaju, a nokti se zaoble (tzv. batićasti prsti).
Krv u ispljuvku i izražen nedostatak zraka nisu nužno rani znakovi: često se jave tek kad tumor naraste ili zahvati veći dišni put. Ipak ih bez čekanja treba pokazati liječniku.
Kakav je ispljuvak kod raka pluća?
Ispljuvak može imati tragove ili niti krvi ili biti hrđaste, smećkaste boje. Krv u ispljuvku najčešće je posljedica upale dišnih putova, npr. bronhitisa, ali uvijek traži pregled, osobito nakon 40. godine i kod pušača.
Piskanje nije isto što i stridor
Piskanje ili „zviždanje” nastaje zbog suženja dišnih putova u plućima i najčešće se čuje pri izdisaju. Može se javiti i kad tumor djelomično zatvori bronh. Stridor je oštar, visok šum, najčešće pri udisaju, zbog suženja grkljana ili dušnika i traži hitan pregled.
Simptomi kad se bolest proširi
Tegobe ovise o tome koji je dio tijela zahvaćen:
- bol u kostima, najčešće u leđima, rebrima ili kukovima;
- glavobolja, vrtoglavica, slabost ruke ili noge, teškoće s ravnotežom;
- oticanje lica, vrata ili ruku zbog pritiska na veliku venu u prsnom košu;
- povećani limfni čvorovi na vratu ili iznad ključne kosti;
- žutilo kože i bjeloočnica ako je zahvaćena jetra;
- otežano gutanje.
I ovi simptomi imaju mnogo češćih uzroka od karcinoma, ali su razlog za pregled.
Tko ima veći rizik
Pušenje je najvažniji čimbenik rizika i povezano je s većinom slučajeva karcinoma pluća. Rizik raste s količinom i trajanjem pušenja, a nakon prestanka se postupno smanjuje, pa se prestati isplati u svakoj dobi. Veći rizik imaju i osobe:
- izložene pasivnom pušenju;
- izložene radonu, radioaktivnom plinu koji se može nakupljati u zatvorenim prostorima;
- koje su na poslu bile izložene azbestu ili drugim kancerogenim tvarima;
- s kroničnom bolešću pluća, poput KOPB-a, ili ranijim zračenjem prsnog koša;
- čiji su roditelj, brat ili sestra imali karcinom pluća.
Obiteljska povijest povećava rizik umjereno, dijelom i zbog zajedničkih navika poput pušenja u kući, i ne znači da će se bolest sigurno pojaviti. Karcinom pluća može dobiti i osoba koja nikad nije pušila.
Kada se javiti liječniku
| Tegoba | Što učiniti |
|---|---|
| Kašalj dulje od tri tjedna, promjena dugogodišnjeg kašlja, infekcije koje se ponavljaju, promuklost koja ne prolazi, neobjašnjiv gubitak težine | Naručite se kod obiteljskog liječnika. |
| Krv u ispljuvku | Javite se liječniku bez odgađanja, isti ili sljedeći dan. |
| Jaka otežanost disanja, stridor, iznenadna jaka bol u prsima, iskašljavanje veće količine krvi | Pozovite hitnu medicinsku pomoć. |
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu karcinoma pluća postavlja liječnik na temelju slikovnih pretraga i analize uzorka tkiva. Uobičajeni put izgleda ovako:
- pregled kod obiteljskog liječnika i rendgenska snimka pluća;
- CT prsnog koša ako je snimka sumnjiva ili tegobe traju unatoč urednoj snimci;
- pregled pulmologa i biopsija, najčešće bronhoskopijom ili iglom pod kontrolom CT-a;
- patohistološka analiza tkiva, koja potvrđuje dijagnozu i određuje vrstu karcinoma (nemikrocelularni ili mikrocelularni), uz molekularne pretrage važne za izbor liječenja;
- procjena proširenosti bolesti, npr. PET-CT-om.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća
U Hrvatskoj se od 2020. provodi Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća. Pregled se radi niskodoznim CT-om (LDCT), snimkom s višestruko manjom dozom zračenja od uobičajenog CT-a, koja može otkriti male promjene prije nego što izazovu tegobe. Prema službenoj stranici programa, uvjete ispunjavate ako:
- imate 50 do 75 godina,
- pušite ili ste prestali pušiti u posljednjih 15 godina,
- imate pušački staž od najmanje 30 kutija-godina (npr. kutija dnevno tijekom 30 godina ili dvije kutije dnevno tijekom 15 godina).
Ako ispunjavate uvjete, javite se liječniku obiteljske medicine. On procjenjuje je li probir za vas koristan i upućuje vas u jedan od radioloških centara u programu. Program financira HZZO, priprema nije potrebna, a nalaz dobiva vaš obiteljski liječnik. Većina promjena koje se pronađu na plućima nije zloćudna, a neke se samo prate kontrolnim snimanjem.
Probir je namijenjen osobama bez tegoba. Ako imate simptome, ne čekajte probir, nego se javite liječniku.
Uloga laboratorija i tumorskih markera
Laboratorijske pretrage, poput kompletne krvne slike i pretraga jetre i bubrega, pokazuju opće stanje organizma, ali ne postavljaju dijagnozu. Tumorski markeri nisu test probira zdravih osoba: mogu biti povišeni kod dobroćudnih bolesti, npr. upala ili bolesti jetre i bubrega, a normalni kod osoba koje imaju karcinom.
Kod potvrđene bolesti ili tijekom obrade koju vodi liječnik ponekad se određuju:
- CYFRA 21-1, najčešće kod nemikrocelularnog karcinoma pluća.
- NSE, kod mikrocelularnog karcinoma pluća (karcinoma malih stanica).
- CEA, koji može biti povišen kod adenokarcinoma pluća, ali i kod drugih karcinoma, nekih dobroćudnih bolesti i kod pušača.
Markeri su najkorisniji za praćenje: vrijednost prije liječenja služi kao polazna točka, a kasnije promjene pomažu liječniku procijeniti odgovor na terapiju. Pojedinačni nalaz zato se tumači uz cijelu kliničku sliku. Za praćenje ih je bolje mjeriti u istom laboratoriju jer se rezultati različitih metoda ne mogu uvijek izravno uspoređivati. Više pročitajte u tekstu Tumorski markeri.
Za sve tri pretrage uzima se uzorak krvi iz vene. Možete ih napraviti u Poliklinici Analiza, medicinsko-biokemijskom laboratoriju, bez uputnice i bez naručivanja, u svim poslovnicama (popis je na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga su na cjeniku.
Česta pitanja
Gdje boli kod raka pluća?
Plućno tkivo gotovo nema živčanih završetaka za bol, pa mali tumor obično ne boli. Bol se javlja kad tumor zahvati plućnu maramicu (pleuru), stijenku prsnog koša, rebra ili živce. Osjeća se u prsima, ramenu, ponekad u leđima ili ruci, i često se pojačava pri dubokom disanju i kašlju.
Jesu li simptomi raka pluća kod žena drugačiji?
U pravilu nisu. Među oboljelima koji nikad nisu pušili češće su žene, a kod njih je najčešći adenokarcinom, vrsta karcinoma koja obično nastaje u vanjskim dijelovima pluća. Zato tegobe ne treba zanemariti samo zato što netko ne puši.
Može li se rak pluća otkriti iz krvi?
Ne. Ni krvna slika ni tumorski markeri ne mogu potvrditi ni isključiti karcinom pluća. Ako imate simptome ili ste u rizičnoj skupini, prvi korak je pregled kod liječnika.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880