Urat (mokraćna kiselina)

Mokraćna kiselina (urat) nastaje kad tijelo razgrađuje purine, tvari koje se stvaraju u vlastitim stanicama i unose hranom. Pretraga pokazuje koliko je mokraćne kiseline u krvi, a najčešće se radi kod sumnje na giht ili bubrežne kamence, tijekom liječenja gihta te u sklopu sistematskih pregleda.

Kome je namijenjena pretraga

• osobama s naglo nastalom boli, oteklinom i crvenilom zgloba, najčešće nožnog palca, kad se sumnja na giht;
• osobama koje se od gihta liječe lijekovima koji snižavaju urat;
• osobama s bubrežnim kamencima i onima kojima se procjenjuje rad bubrega, uz kreatinin i ureju;
• bolesnicima koji se liječe od leukemije ili limfoma, kad raspad velikog broja stanica može naglo povisiti urat;
• osobama na sistematskom pregledu, uz glukozu, masnoće u krvi i jetrene pretrage.

Što je mokraćna kiselina i što pokazuje

Većina mokraćne kiseline nastaje u samom tijelu, a manji dio potječe iz hrane bogate purinima, primjerice iznutrica, crvenog mesa i plodova mora. Najveći dio izlučuju bubrezi mokraćom, a ostatak crijeva.

Razina u krvi raste kad tijelo stvara previše mokraćne kiseline ili kad je bubrezi izlučuju premalo. Ako je urat dugo povišen, može se taložiti u zglobovima i tkivima u obliku kristala. To je podloga gihta, bolne upale zglobova, a kristali se mogu stvarati i u mokraćnom sustavu kao kamenci.

Povišena mokraćna kiselina (hiperuricemija) češća je kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, povišenim tlakom, šećernom bolešću i oslabljenim radom bubrega. Ipak, mnogi s povišenim uratom nikada ne dobiju giht.

Priprema i uzorak

Mokraćna kiselina mjeri se iz venske krvi. Za samu pretragu natašte nije nužno, ali se često vadi ujutro zajedno s pretragama koje traže natašte, poput glukoze i masnoća u krvi.

Dan prije vađenja izbjegavajte obilan obrok s mnogo mesa ili iznutrica, alkohol i iscrpljujući trening, jer mogu prolazno povisiti urat. Recite liječniku koje lijekove i dodatke prehrani uzimate: diuretici, niske doze acetilsalicilne kiseline i niacin (vitamin B3) mogu povisiti urat, a lijekovi za giht ga snižavaju. Lijekove ne prekidajte bez dogovora s liječnikom.

Ako liječnik traži mokraćnu kiselinu u mokraći, primjerice u obradi bubrežnih kamenaca, potreban je urin skupljen kroz 24 sata.

Kako se tumači nalaz

Mokraćna kiselina izražava se u µmol/L. Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi te je ispisan na nalazu; kod žena prije menopauze vrijednosti su u pravilu niže nego kod muškaraca. Nalaz tumači liječnik, uz tegobe, rad bubrega i lijekove koje uzimate.

Povišen urat

Najčešći uzroci povišene mokraćne kiseline su:

• prehrana s mnogo mesa, iznutrica i plodova mora, alkohol, osobito pivo, te zaslađena pića s fruktozom;
• prekomjerna tjelesna težina i metabolički sindrom;
• oslabljen rad bubrega i lijekovi koji smanjuju izlučivanje urata, ponajprije diuretici;
• pojačan raspad stanica, primjerice kod nekih bolesti krvi, proširene psorijaze ili tijekom kemoterapije;
• gladovanje, dehidracija i vrlo jak tjelesni napor.

Povišen urat sam po sebi nije dijagnoza gihta. Giht se prepoznaje prema tegobama i pregledu zgloba, a kad je moguće, potvrđuje nalazom kristala u tekućini iz zgloba. Povišen urat bez tegoba obično se ne liječi lijekovima, nego liječnik savjetuje promjene prehrane i načina života te procjenjuje tlak, šećer, masnoće u krvi i rad bubrega.

Urat kod gihta

Za vrijeme akutnog napadaja gihta urat može biti uredan. Zato britanske smjernice NICE savjetuju da se, ako je nalaz tijekom napadaja niži od 360 µmol/L, a sumnja na giht ostaje, mjerenje ponovi najmanje dva tjedna nakon što napadaj prođe.

Kod liječenja lijekovima koji snižavaju urat cilj je u pravilu vrijednost ispod 360 µmol/L. Ako postoje čvorići mokraćne kiseline pod kožom (tofi) ili napadaji ne prestaju, liječnik može odrediti niži cilj, ispod 300 µmol/L. Dok se doza lijeka prilagođava, urat se kontrolira češće, a nakon postizanja cilja rjeđe.

Snižen urat

Nizak urat rijetko ima klinički značaj. Najčešće je posljedica lijekova koji ga snižavaju, a vrijednosti su niže i u prvoj polovini trudnoće. Rjeđe ga prate teže bolesti jetre ili poremećaji rada bubrežnih kanalića, o čemu liječnik odlučuje prema ostalim nalazima.

Kako se naručiti

Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica diljem Hrvatske (popis na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga. Mokraćna kiselina dio je Panela preventivni – prošireni, koji uz nju sadrži, među ostalim, krvnu sliku, glukozu, masnoće u krvi, jetrene pretrage, ureju i kreatinin. Zbog glukoze i masnoća na vađenje krvi za panel dođite natašte.

Česta pitanja

Može li mokraćna kiselina biti uredna, a da imam giht?

Može, osobito za vrijeme napadaja, kad urat kod dijela bolesnika prolazno padne. Liječnik tada mjerenje ponavlja nakon što upala prođe. Za dijagnozu su presudni tegobe, pregled zgloba i, kad je moguće, pregled tekućine iz zgloba.

Što jesti kad je mokraćna kiselina povišena?

Obično se savjetuje uravnotežena prehrana s manje iznutrica, crvenog mesa i plodova mora, manje alkohola, osobito piva, te manje zaslađenih pića i sokova s fruktozom. Pomaže i postupno smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Prehrana urat snižava tek umjereno, pa kod gihta s ponavljanim napadajima liječnik obično preporučuje i lijek.

Je li povišena mokraćna kiselina opasna ako nemam tegoba?

Sama po sebi ne izaziva tegobe i većina ljudi s blago povišenim uratom nikada ne dobije giht. Ipak, često ide uz povišen tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi i slabiji rad bubrega, pa je dobar povod da liječnik procijeni i te čimbenike.

Što znače amorfni urati u urinu?

Amorfni urati sitne su nakupine soli mokraćne kiseline vidljive u sedimentu urina. Najčešće nastaju u koncentriranoj, kiseloj mokraći ili kad se uzorak ohladi, pa obično nemaju poseban značaj i ne govore kolika je mokraćna kiselina u krvi. Više o toj pretrazi pročitajte u tekstu o urinu: test traci i sedimentu.