AMD Sensor

AMD Sensor je genetski test koji iz brisa usne šupljine analizira genetske varijante povezane s većim rizikom od makularne degeneracije povezane s dobi (AMD). To je bolest žute pjege, središnjeg dijela mrežnice, koja nakon 50. godine postupno slabi središnji vid. Test pokazuje genetsku sklonost, a ne postavlja dijagnozu i ne može reći hoćete li oboljeti.

Kome je namijenjen test

• osobama čiji su roditelj, brat ili sestra imali makularnu degeneraciju, a žele znati više o vlastitoj sklonosti;
• osobama koje žele dodatni podatak za razgovor s liječnikom o pregledima vida;
• pušačima i bivšim pušačima koji su zabrinuti za vid, jer je pušenje najvažniji čimbenik rizika na koji se može utjecati;
• osobama koje zanimaju preporuke o prehrani za zdravlje mrežnice.

Test nije potreban za dijagnozu ni liječenje AMD-a. Američka akademija za oftalmologiju ne preporučuje rutinsko genetsko testiranje za ovu bolest, jer zasad nije dokazano da nalaz mijenja preglede ili liječenje. Odluku o testu dobro je donijeti uz oftalmologa.

Što test otkriva

Prema opisu testa, AMD Sensor analizira odabrane genetske varijante (polimorfizme) povezane s većim rizikom od AMD-a. Točan popis gena i varijanti koje test obuhvaća zatražite prije testiranja.

Na rizik od AMD-a utječu mnogi geni te dob, pušenje, prehrana i bolest u obitelji. Mnogi nositelji rizičnih varijanti nikad ne obole, a AMD može dobiti i osoba bez njih. Nalaz sadrži procjenu sklonosti i opće preporuke o pregledima vida i prehrani. Kako geni utječu na rizik od bolesti, objašnjavamo u tekstu Kako geni utječu na naše zdravlje.

Kako izgleda pretraga i priprema

Uzorak je bris usne šupljine: štapićem se nekoliko puta prijeđe po unutarnjoj strani obraza. Postupak je bezbolan, traje minutu-dvije, a vađenje krvi nije potrebno. Prije uzimanja brisa 30 minuta ne jedite, ne pijte ništa osim vode, ne pušite i ne žvačite žvakaću gumu.

Što znači vaš nalaz

• Povećana genetska sklonost: nosite jednu ili više rizičnih varijanti. To ne znači da imate AMD ni da ćete ga dobiti. Najviše možete učiniti tako da ne pušite, jedete dosta zelenog lisnatog povrća i ribe te idete na preglede vida koje preporuči oftalmolog.
• Uobičajena ili niža sklonost: ne isključuje AMD, jer rizik raste s dobi i ovisi o drugim čimbenicima. Pregledi vida u starijoj dobi i dalje su važni.
• Preporuke o antioksidansima: nalaz može spominjati beta-karoten, vitamine C i E te omega-3 masne kiseline EPA i DHA. Dodaci prehrani usporili su napredovanje bolesti kod osoba koje već imaju srednje uznapredovali AMD, a nije dokazano da sprječavaju bolest kod zdravih. U istraživanju AREDS2 omega-3 masne kiseline nisu donijele dodatnu korist, a beta-karoten se ne preporučuje pušačima i bivšim pušačima. Dodatke uzimajte samo po savjetu oftalmologa, koji o njima, kao i o pregledima, odlučuje prema nalazu oka, a ne prema genetskom nalazu.

Nalaz tumači liječnik ili oftalmolog, uz vašu dob, bolesti u obitelji i pregled oka. Uz nalaz je dostupno i besplatno genetsko savjetovanje. Ako primijetite da su vam ravne linije iskrivljene, da se u središtu vida pojavila tamna ili mutna mrlja ili da vid naglo slabi, odmah se javite oftalmologu ili na hitni prijem. Kod naglog gubitka vida uz slabost ruke ili noge ili smetnje govora odmah nazovite 194 ili 112.

Kako se naručiti

Pretraga se radi bez uputnice i bez naručivanja: bris uzima medicinska sestra u bilo kojoj našoj poslovnici (popis na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku, a ostale genetske testove opisujemo na stranici Genetski testovi u Poliklinici Analiza.

Česta pitanja

Znači li povećana sklonost da ću izgubiti vid?

Ne. Nalaz govori o vjerojatnosti, a ne o sudbini. Čak i kad se razvije, AMD zahvaća središnji vid, dok bočni vid najčešće ostaje očuvan.

Mogu li smanjiti rizik od makularne degeneracije?

Djelomično. Najvažnije je ne pušiti, a pomažu i prehrana bogata povrćem i ribom te redovita tjelesna aktivnost.

Ima li test smisla ako već imam AMD?

Dijagnozu i liječenje vodi oftalmolog prema pregledu oka. Genetski nalaz zasad ne mijenja liječenje, pa o tome treba li vam test razgovarajte s njim.

Treba li test ponavljati?

Ne. Geni se tijekom života ne mijenjaju, pa nalaz vrijedi trajno. Mijenjati se može samo znanje o tome kako se pojedine varijante tumače.