Jeste li u restoranima vidjeli upozorenja o alergijama na hranu? Ili ste možda čuli za učionice i letove “bez kikirikija” (peanut-free). Osobe s ozbiljnim alergijskim reakcijama na određenu hranu moraju paziti na ono što jedu, pa čak i na ono što jedu ljudi oko njih. Još uvijek ne postoje lijekovi koji će izliječiti alergije na hranu, ali znanstvenici u svojim istraživanjima sve više pozornosti posvećuju načinima na koji se može spriječiti i liječiti ovo stanje.
Alergijska reakcija nastaje kada imunološki sustav našeg organizma – obrana organizma protiv mikroorganizama i stranih tvari – reagira na nešto što je inače bezopasno. U Sjedinjenim Američkim Državama većinu alergija na hranu uzrokuju kikiriki, orašasti plodovi, riba, školjke, jaja, mlijeko, pšenica i soja. Alergije se najčešće javljaju kod djece, ali unatoč tome, mogu se razviti u bilo kojoj dobi.
Simptomi alergije na hranu mogu se kretati od blagih kao što su kašalj, trnci u ustima, kožne promjene poput osipa i svrbeža, mučnina, povraćanje, bol u želucu, proljev pa sve do teških kao što su otežano disanje, vrtoglavica, oticanje i nesvjestica. Neki ljudi u doticaju s alergenom mogu doživjeti životno ugrožavajuće alergijske reakcije koje nazivamo anafilaksijom. Simptomi anafilaksije mogu biti poteškoće s disanjem, vrtoglavica i nesvjestica. Kada imate alergiju na hranu, ne postoji način na koji ćete predvidjeti reakciju vašeg tijela na alergen – to može biti blaga reakcija jedan put, a već drugi put može se javiti ozbiljna reakcija i anafilaktički šok.
Ukoliko sumnjate da vi ili vaše dijete imate alergiju na hranu, posjetite vašeg liječnika koji će zabilježiti detaljnu povijest bolesti i obaviti pregled. Ukoliko liječnik sumnja na dijagnozu alergije na hranu, može preporučiti testove poput krvnih ili kožnih testova čiji će rezultati pomoći pri uspostavljanju konačne dijagnoze alergije na hranu.
Istraživači NIH-a (News in health) rade na boljem razumijevanju alergija na hranu. “Alergija na kikiriki je vrlo teška i cjeloživotna alergija sa značajnim utjecajem na kvalitetu života te je bila predmet mnogih istraživanja tijekom godina.” objašnjava dr. sc. Scott Sicherer, stručnjak za dječje alergije na hranu s medicinskog fakulteta Mount Sinai’s Icahn (Mount Sinai’s Icahn School of Medicine). Znanstvenici se nadaju da će napredak kojeg postižu u proučavanju alergija na kikiriki pomoći pri postupanju i s drugim alergijama na hranu.
Nedavno je provedeno veliko kliničko istraživanje pod nazivom “Rano učenje o alergiji na kikiriki” (LEAP, Learning Early About Peanut Allergy) u kojem su se proučavale vjerojatnosti dojenčadi da razviju alergiju na kikiriki ukoliko u ranoj dobi jedu hranu koja ga sadrži. U istraživanju je sudjelovalo 640 dojenčadi s visokim rizikom za razvijanje alergije. Dojenčad je nasumično smještena u dvije skupine – skupina koja je konzumirala, i ona koja je izbjegavala konzumaciju kikirikija. Ovakva prehrana se provodila do pete godine života ispitanika. Rezultati su pokazali da je dojenčad koja je u ranoj dobi konzumirala hranu koja sadrži kikiriki imala 81% manju šansu za razvoj alergije.
“Na temelju snage rezultata ovih istraživanja, kako bi liječnicima pomogli pri radu s pacijentima, stručni tip pod pokroviteljstvom NIH-a je objavio smjernice koje nalažu da se za sprječavanje razvoja alergije na kikiriki, u dojenačke formule uvede hrana koja ga sadrži.” kaže dr. Sicherer.
Stručni panel pružio je 3 smjernice koje opisuju kada i kako dati ove namirnice. Preporuke se temelje na vjerojatnosti za razvoj alergije na kikiriki kod djeteta. Prije unošenja ovih namirnica u djetetovu prehranu, razgovarajte sa svojim liječnikom koji vam može reći kada i kako početi davati hranu ili će vam prije toga preporučiti alergološko testiranje.
“Važno je shvatiti da su ove smjernice za sprječavanje alergije na kikiriki, a ne za liječenje postojećih alergija”, objašnjava dr. Sicherer.
Nove smjernice će čak i iznenaditi neke ljude. Prije gotovo 20 godina, stručnjaci su preporučivali da djeca s visokim rizikom za razvoj alergije na kikiriki u dobi do 3 godine izbjegavaju hranu koja ga sadrži. No, prije otprilike 10 godina povukli su ovu preporuku jer nije bilo dokaza o njenoj djelotvornosti.
“Posljednja promjena u smjernicama potaknuta je zanimljivim rezultatima LEAP studije”, kaže dr. Marshall Plaut, stručnjak za alergije na hranu u NIH-u. “Nove smjernice se temelje na ovim rezultatima i kliničkom znanju stručnog tima koji ih je donio”.
Djeluje li ova strategija kod razvoja ostalih alergija na hranu, nije poznato. “Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo može li rano uvođenje drugih prehrambenih alergena spriječiti razvoj alergija na njih.”, objašnjava Sicherer.
Znanstvenici NIH-a također pokušavaju pronaći načine liječenja ljudi s već razvijenim alergijama na hranu. Jedna od strategija koja obećava je takozvana oralna imunoterapija koja uključuje konzumiranje hrane koja izaziva alergiju u jako malim dozama koje se postepeno povećavaju. Tijekom drugog nedavnog istraživanja ovaj pristup primijenjen je na predškolsku djecu s alergijama na kikiriki. Gotovo 80% djece su nakon toga mogla jesti hranu koja sadrži kikiriki, bez pojave alergijskih reakcija. I dalje se provode istraživanja kako bi se poboljšala sigurnost i učinkovitost ovog pristupa te se kroz druga, manja klinička istraživanja proučava i kod slučaja alergija na mlijeko i jaja.
Osim ovog navedenog postoje i drugi načini provođenja ove terapije. Jedno od istraživanja koje se još uvijek provodi istražuje upotrebu kožnih flastera koji bi osobama s alergijom na kikiriki povremeno ispuštali male količine proteina kikirikija. Prvi rezultati pokazali su se obećavajućima, posebice u skupini djece s razvijenom alergijom, ali unatoč tome, ovaj pristup se mora još istražiti.
Istraživanje alergija na hranu mora biti jako precizno jer je svaka pacijentova reakcija potencijalno opasna za život. “Važno je shvatiti koliko se brižno oblikuju ova istraživanja s etičke strane, posebice ona u koja su uključene ranjive populacije poput djece”, kaže Plaut. “Ponekada odgovori dolaze kasnije nego bismo mi to htjeli ali ključno je pronaći siguran i djelotvoran način.”
Način liječenja alergije na hranu još ne postoji, ali izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju može spriječiti simptome. Prije upotrebe, pažljivo pročitajte naljepnice na hrani. Operite ruke i površine koje dodirujete kako biste spriječili kontakt s alergenom.
Ponekada je teško u potpunosti izbjeći alergen. Nošenje adrenalinskih injektora ponekada može biti ključno za spašavanje života. Adrenalinski injektor je uređaj kojim u organizam unosimo hormon koji održava krvni tlak te za vrijeme alergijske reakcije otvara dišne putove.
Za više o prevenciji i liječenju alergija na hranu, obratite se svom liječniku!
Izvori:
Addendum Guidelines for the Prevention of Peanut Allergy in the United States: Report of the National Institute of Allergy and Infectious Diseases-sponsored expert panel. J Allergy Clin immunol. Togias A, Cooper SF, Acebal ML, et al. 2017 Jan;139(1):29-44. doi: 10.1016/j.jaci.2016.10.010.PMID 28065278.
Randomized trial of peanut consumption in infants at risk for peanut allergy. N Engl J Med. Du Toit G, Sayre PH, Roberts G, et al. 2015 Feb 26;372(9):803-13. doi: 10.1056/NEJMoa1414850. Epub 2015 Feb 23. PMID: 25705822.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
