Kardiovaskularni Sensor

Kardiovaskularni Sensor genetski je test iz brisa usne šupljine koji analizira česte varijante gena povezane s rizikom od bolesti srca i krvnih žila, prije svega koronarne bolesti. Uz to daje i genetski profil za neke lijekove koji se koriste u liječenju. Test pokazuje nasljednu sklonost, a ne to imate li bolest ni hoćete li oboljeti.

Kome je namijenjen test

• osobama koje žele više znati o nasljednoj sklonosti bolestima srca, primjerice kad su bliski srodnici imali srčani udar;
• osobama koje već rade standardne preventivne pretrage i žele dodatnu informaciju o svom nasljeđu;
• osobama koje uzimaju ili bi mogle uzimati lijekove za srce i krvne žile, a zanima ih kako bi geni mogli utjecati na djelovanje i nuspojave tih lijekova;
• osobama koje žele s liječnikom razgovarati o tome koliko pažnje posvetiti prevenciji.

Test nije namijenjen otkrivanju srčane bolesti. Ako imate bol ili pritisak u prsima, nedostaje vam zraka ili osjećate jako lupanje srca, odmah nazovite 194 ili 112. Ako se u obitelji sumnja na nasljednu bolest uzrokovanu jednim genom, primjerice obiteljsku hiperkolesterolemiju, za to postoji ciljano genetsko testiranje koje upućuje liječnik.

Što test otkriva

Prema opisu testa, analizira se više gena koji pridonose riziku za nekoliko kardiovaskularnih stanja, prije svega koronarnu bolest. Takve varijante su česte i gotovo svatko ima neke koje rizik blago povećavaju. Svaka pojedinačno ima malen učinak, pa nalaz daje procjenu sklonosti i opće preporuke za prevenciju.

Dio nalaza je profil lijekova: može upozoriti na moguće nuspojave i poslužiti kao pomoć liječniku pri odabiru terapije. Za mali broj lijekova veza s genima dobro je potvrđena, a za većinu je slabija ili nedovoljno istražena.

Važno je znati i granice. Rizik od srčanog i moždanog udara ponajviše određuju krvni tlak, LDL kolesterol, pušenje, šećerna bolest i dob. Europske smjernice za prevenciju zasad ne preporučuju genetske procjene rizika za rutinsku uporabu, pa test ne zamjenjuje lipidni status, mjerenje tlaka ni procjenu liječnika.

Kako izgleda test i priprema

Uzorak je bris usne šupljine: štapićem se nekoliko puta prijeđe po unutarnjoj strani obraza. Postupak je bezbolan i traje kratko, a vađenje krvi nije potrebno. Najmanje 30 minuta prije uzimanja brisa ne jedite, ne pijte ništa osim vode, ne pušite i ne žvačite žvakaću gumu. Geni se tijekom života ne mijenjaju, pa se test radi jednom.

Što znači vaš nalaz

• Povećana genetska sklonost ne znači da ćete oboljeti. Razlog je da redovito provjeravate tlak, masnoće i šećer u krvi, ne pušite i održavate zdravu težinu, prema dogovoru s liječnikom.
• Prosječna ili niža sklonost ne znači zaštitu. Ako pušite ili imate povišen tlak ili kolesterol, rizik je i dalje povećan.
• Profil lijekova pokažite liječniku koji vam propisuje terapiju. Lijekove ne mijenjajte i ne prekidajte sami.

Nalaz tumači liječnik, uz vaše nalaze krvi, tlak, bolesti u obitelji i način života. Uz nalaz je dostupno i besplatno genetsko savjetovanje. Nasljedni čimbenik koji se može izravno izmjeriti iz krvi je lipoprotein(a), a osnovne pretrage krvi za srce objedinjuje Panel Kardiovaskularno zdravlje.

Kako se naručiti

Pretraga se radi bez uputnice i bez naručivanja: bris uzima medicinska sestra u bilo kojoj našoj poslovnici (popis na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku.

Česta pitanja

Može li test reći hoću li dobiti srčani udar?

Ne može. Pokazuje samo nasljednu sklonost, a rizik ponajviše ovisi o tlaku, kolesterolu, pušenju, šećernoj bolesti i dobi.

Po čemu se test razlikuje od pretraga krvi za srce?

Pretrage krvi pokazuju vaše trenutačno stanje, primjerice razinu LDL kolesterola, i mijenjaju se s liječenjem. Genetski test pokazuje nasljednu sklonost, koja se ne mijenja.

Otac mi je rano dobio srčani udar. Trebam li ovaj test?

Prvi su korak lipidni status, lipoprotein(a), tlak i šećer u krvi te razgovor s liječnikom. Genetski test može biti dodatna informacija, ali ne zamjenjuje te pretrage.

Smijem li prema nalazu promijeniti lijekove?

Ne. Profil lijekova služi liječniku kao jedna od informacija. O promjeni terapije odlučuje isključivo on.