Moderan način života, brojne obiteljske i poslovne obaveze, svakodnevno nas tjeraju da posegnemo za šalicom kave kako bi lakše izdržali dan.
Međutim dugo vremena, kava je bila na crnoj listi napitaka koji loše djeluju na zdravlje, ali zadnjih petnaestak godina, pogotovo nakon prvog biofarmakološkog simpozija u Veneciji, svjetska istraživanja, govore suprotno:
- kava poboljšava obrađivanje informacija, opseg slušanja i primanja poticajnih poruka
- kofein kod ljudi stvara bolje raspoloženje i jača sposobnost razmatranja sadržaja poruke
- kofein jača memoriju tako što pozitivno utječe na moždane receptore
- ublažava bol nakon intenzivnijeg treninga jer kofein blokira adenozin, supstanca koja se luči u organizmu u sklopu upalnog procesa
- kava sadrži fenolske spojeve, poznate kao antioksidante koji mogu reducirati stres klorogena kiselina kao sastojak kave može smanjiti rizik od srčanog udara
- brojne studije pokazale su da unos kofeina ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ne povećava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje nepravilan srčani ritam. Mali privremeni porast tlaka nakon konzumacije
- kofeina uočen je kod osoba koje su osjetljive na kofein
- kava koja sadrži kofein, tako i kava bez kofeina pomaže tijelu da bolje iskoristi inzulin i štiti od dijabetesa tipa 2
- premda je kava diuretik, normalan unos kofeina ne narušava ravnotežu kalcija niti gustoću koštane mase, te ne povećava rizik od razvoja osteoporoze
- kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola na jetru
- umjereni unos kofeina siguran je za trudnice i njihovu nerođenu djecu
- hrana i napici koji sadrže kofein kada se uzimaju u umjerenim količinama nemaju utjecaja na pojavu hiperaktivnosti kod djece te ne utječu na poremećaj pažnje kod djece
- premda se cijelo vrijeme ističe mogući razvoj ovisnosti vezan uz konzumaciju kave, novija istraživanja upućuju da kofein nema utjecaj na nuclus accumbens, dio mozga koji ima ulogu u razvoju ovisnosti (i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija, aktiviraju taj dio mozga). Premda novije studije ukazuju da kava i nije tako sve su se one odnosile na umjereno konzumiranje kave i kofeina u maksimalnim količinama jedne do dvije šalice na dan s izbjegavanjem kasnih popodnevnih i noćnih konzumacija.
Naravno da treba svaka osoba za sebe pratiti utjecaj kave na svoj organizam, jer je svatko od nas jedinstvene genetske strukture i s tim imamo različitu kemiju. s toga drage kavopije uživajte u svom napitku, ali ne pretjerujte, pogotovo ako imate zdravstvene probleme poput gastritisa, čira na želucu ili dvanaesniku, povišeni krvni tlak ili probleme sa srcem.
Dr.med. Silvana Mišković
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
