Šizofrenija Sensor

Shizofrenija je dugotrajna bolest koja mijenja način na koji osoba razmišlja, osjeća i doživljava stvarnost. Šizofrenija Sensor genetski je test koji analizira odabrane genetske varijacije povezane sa sklonošću bolesti, a ima i farmakogenetski dio s podacima o tome kako nasljeđe može utjecati na djelovanje i podnošenje nekih lijekova kojima se liječi. Test ne postavlja dijagnozu i ne može pouzdano predvidjeti hoće li netko oboljeti, kada bi bolest mogla početi ni koliko bi bila teška.

Kome je namijenjen test

• imate dijagnozu shizofrenije, a vi i vaš psihijatar želite dodatne podatke o tome kako bi vaše tijelo moglo reagirati na lijekove;
• lijek koji uzimate ne djeluje dovoljno ili imate izražene nuspojave;
• psihijatar vam je preporučio farmakogenetsko testiranje;
• u obitelji imate oboljelog i zanima vas genetski dio rizika, uz razumijevanje granica testa.

Što pretraga otkriva

Shizofrenija ima snažnu nasljednu sastavnicu, ali na rizik utječu stotine gena, svaki s vrlo malim učinkom, te čimbenici iz okoline. Test ima dva dijela.

• Genetska sklonost: prema opisu testa, analiza odabranih genetskih varijacija koje se povezuju sa sklonošću bolesti. Takve varijacije nemaju dokazanu kliničku vrijednost za predviđanje dobi početka, simptoma, ponašanja ni težine shizofrenije.
• Lijekovi: farmakogenetski dio daje podatke o tome kako nasljeđe može utjecati na djelovanje i podnošenje nekih lijekova koji se koriste u liječenju. Geni mogu utjecati na razgradnju i prijenos lijeka, na mjesto na kojem lijek djeluje i na rizik nuspojava. Taj dio psihijatar procjenjuje odvojeno od genetske sklonosti, za konkretne gene i lijekove.

Pojedinačne česte varijacije objašnjavaju vrlo mali dio rizika. Mnogi nositelji nikada ne obole, a mnogi oboljeli ih nemaju. Zato je za većinu ljudi korisniji dio o lijekovima, koji ima smisla kad se terapija uvodi ili mijenja. Više o tom pristupu pročitajte u tekstu Pharmaco Sensor. Točan popis gena i varijanti koje test obuhvaća zatražite prije testiranja.

Kako izgleda pretraga i priprema

Uzorak je bris usne šupljine: štapićem se nekoliko puta prijeđe po unutarnjoj strani obraza. Bezbolno je i traje minutu ili dvije, a cijeli dolazak obično desetak minuta. Prije uzimanja brisa 30 minuta ne jedite, ne pijte ništa osim vode, ne pušite i ne žvačite žvakaću gumu. Lijekove uzimajte kao i obično. Geni se ne mijenjaju, pa se test radi samo jednom.

Što znači vaš nalaz

• Varijacije povezane s većim rizikom: ne znači da ćete oboljeti ni da bolest postoji. To je mali pomak u odnosu na prosjek.
• Bez rizičnih varijacija: ne isključuje bolest, jer većina nasljednog rizika leži u genima koje test ne analizira.
• Dio o lijekovima: pokazuje kako bi nasljeđe moglo utjecati na djelovanje i podnošenje nekih lijekova. Psihijatar to može uzeti u obzir pri izboru lijeka i doze. Lijekove nikada ne mijenjajte i ne prekidajte sami.

Nalaz tumači psihijatar, uz pregled, tijek bolesti i dosadašnje iskustvo s lijekovima. Uz nalaz je dostupno i besplatno genetsko savjetovanje.

Hitno: ako se kod vas ili bliske osobe naglo pojave slušanje glasova koje drugi ne čuju, neobična uvjerenja ili zbunjenost, javite se liječniku što prije. Ako postoji opasnost od samoozljeđivanja ili osoba nije sigurna, odmah nazovite 194 ili 112.

Kako se naručiti

Test se radi bez uputnice i bez naručivanja: bris uzima medicinska sestra u bilo kojoj našoj poslovnici (popis na stranici Kontakt). Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku.

Česta pitanja

Je li shizofrenija nasljedna?

Rizik je veći kod bliskih srodnika oboljelih, ali većina djece roditelja sa shizofrenijom ne oboli. Bolest nastaje spojem mnogih gena i čimbenika iz okoline.

Može li genetski test predvidjeti shizofreniju?

Ne pouzdano. Test pokazuje malu genetsku sklonost, a ne hoće li se bolest razviti. Dijagnozu postavlja psihijatar na temelju razgovora, pregleda i praćenja.

Čemu služi dio o lijekovima?

Geni mogu utjecati na to kako tijelo razgrađuje i prenosi lijek, na mjesto na kojem lijek djeluje i na rizik nuspojava, pa ista doza kod nekoga djeluje slabije, a kod nekoga izaziva više nuspojava. Nalaz psihijatru daje dodatnu informaciju, ali ne zamjenjuje praćenje učinka.

Može li se testirati dijete ili adolescent?

O tome odlučite s liječnikom. Kod zdravog djeteta genetska sklonost ne daje pouzdan odgovor, a može izazvati nepotrebnu zabrinutost. Ako dijete ima tegobe, važniji je pregled dječjeg psihijatra.