Meningitis je upala moždanih ovojnica, opni koje obavijaju mozak i kralježničnu moždinu. Najčešće ga uzrokuju virusi i bakterije. Virusni meningitis obično je blaži, a bakterijski meningitis i meningokokna sepsa hitna su stanja koja se mogu pogoršati u nekoliko sati.
Sumnjate na meningitis ili sepsu? Odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112, ili idite na najbliži hitni prijem. Ne čekajte termin kod obiteljskog liječnika, ne čekajte da se pojavi osip i ne dolazite na vađenje krvi u laboratorij.
Što je meningitis, a što meningokokna sepsa
Uzročnici meningitisa mogu biti:
- virusi, najčešće enterovirusi; virusni meningitis je najčešći oblik i većina ljudi ga preboli bez posljedica;
- bakterije, u prvom redu meningokok, pneumokok i Haemophilus influenzae tipa b (Hib), a kod novorođenčadi streptokok skupine B i druge bakterije;
- rjeđe gljivice i paraziti, uglavnom kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Sepsa nije „otrovanje krvi”, kako se nekad govorilo. To je po život opasno stanje u kojem obrambena reakcija organizma na infekciju počne oštećivati vlastita tkiva i organe. Meningokok može uzrokovati meningitis, sepsu ili oboje istodobno, a sepsa može napredovati brže od meningitisa.
Kako se meningokok prenosi
Meningokoki žive u nosu i grlu dijela zdravih ljudi koji nemaju nikakvih tegoba. Prenose se izlučevinama iz nosa i grla pri bliskom kontaktu: kašljanjem, kihanjem, ljubljenjem i dugim boravkom u istom kućanstvu. Bolest se razvije tek kod malog broja zaraženih, obično 2 do 10 dana nakon izlaganja.
Simptomi meningitisa
Na početku simptomi mogu nalikovati gripi, a zatim se razvijaju tijekom jednog do dva dana, ponekad i za nekoliko sati. Ne javljaju se uvijek svi niti uobičajenim redoslijedom.
Kod odraslih i starije djece
- visoka temperatura, a ruke i stopala mogu biti hladni;
- jaka glavobolja koja se pojačava;
- ukočen vrat: bradu je teško ili bolno spustiti na prsa;
- osjetljivost na svjetlo;
- mučnina i povraćanje, ponekad proljev;
- bolovi u mišićima i zglobovima;
- pospanost, smetenost, teško buđenje;
- napadaj (konvulzije);
- osip ili točkice koje ne blijede na pritisak.
Kod dojenčadi i male djece
- temperatura, a ruke i stopala hladni;
- odbijanje hrane i povraćanje;
- neuobičajen, visok ili stenjući plač;
- razdražljivost kad ih se uzme u naručje, ili mlitavost i pospanost;
- ukočeno tijelo ili trzaji;
- napeta ili izbočena fontanela (mekani dio tjemena);
- blijeda ili išarana koža i osip.
Osip i test čašom
Kod meningokokne sepse može se pojaviti osip od sitnih crvenih ili ljubičastih točkica koje se mogu proširiti u mrlje. Ako na osip pritisnete prozirnu čašu i on se kroz staklo i dalje vidi, ne blijedi na pritisak: to je znak za hitnu pomoć. Na tamnijoj koži osip se teže vidi, pa pogledajte dlanove, tabane, nepce i unutrašnju stranu kapaka.
Osip se ne javlja kod svih bolesnika i često se pojavi kasno. Ako dijete ili odrasla osoba djeluje ozbiljno bolesno, ne čekajte osip.
Tko je u većem riziku
- dojenčad i mala djeca;
- adolescenti i mlađe odrasle osobe, osobito u kolektivima poput studentskih domova;
- starije osobe;
- osobe bez slezene, s oslabljenim imunitetom ili s nekim nasljednim poremećajima imunosnog sustava;
- osobe koje putuju u područja s puno slučajeva meningokokne bolesti;
- osobe u bliskom kontaktu s oboljelim.
Kada odmah zvati hitnu pomoć
Nazovite 194 ili 112 ako uz temperaturu ili opću slabost primijetite bilo što od sljedećeg:
- osip koji ne blijedi na pritisak čaše;
- jaku glavobolju s ukočenim vratom ili osjetljivošću na svjetlo;
- smetenost, nerazgovijetan govor, pretjeranu pospanost ili teško buđenje;
- prvi napadaj (konvulzije);
- brzo pogoršanje stanja, osobito kod dojenčeta ili malog djeteta.
Vjerujte svom osjećaju da nešto nije u redu. Ako vas je liječnik već pregledao, a stanje se pogoršava ili se pojave novi simptomi, odmah se javite ponovno.
Kako se postavlja dijagnoza i kako se liječi
Dijagnoza se postavlja u bolnici. Liječnik pregleda bolesnika i uzme krv za hemokulturu i druge pretrage, a ključna pretraga je lumbalna punkcija: tankom iglom uzima se uzorak likvora, tekućine koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu, i u njemu se traži uzročnik. Ponekad je prije punkcije potrebna i snimka glave.
Kod sumnje na bakterijski meningitis ili sepsu liječnici daju antibiotike odmah, često prije nego što stignu nalazi, jer je rano liječenje presudno. Virusni meningitis u pravilu se liječi mirovanjem i ublažavanjem simptoma. Osobe koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim od meningokokne bolesti dobivaju antibiotike za sprječavanje bolesti, prema uputi liječnika ili epidemiologa.
Uloga laboratorija
Meningitis se ne može dijagnosticirati ni isključiti krvnom pretragom u ambulantnom laboratoriju. Pretrage krvi i likvora rade se hitno u bolnici, kao dio obrade koja istodobno uključuje pregled i liječenje. Zato kod sumnje na meningitis ili sepsu nemojte gubiti vrijeme na vađenje krvi, nego odmah potražite hitnu pomoć.
Cijepljenje i prevencija
Cjepiva štite od najčešćih bakterijskih uzročnika meningitisa. U Hrvatskoj su cjepiva protiv Hib-a i pneumokoka dio obveznog programa cijepljenja dojenčadi. Cjepiva protiv meningokoka (protiv skupine B te protiv skupina A, C, W i Y) nisu u obveznom programu, ali se mogu primiti na preporuku liječnika. Osobito se preporučuju osobama s povećanim rizikom i putnicima u područja s puno slučajeva bolesti.
O cijepljenju djece razgovarajte s pedijatrom, a o cijepljenju odraslih s liječnikom obiteljske medicine ili epidemiologom. Opće informacije o meningokoknoj bolesti i cjepivima na hrvatskom jeziku ima i Europski portal za informacije o cijepljenju.
Česta pitanja
Je li meningitis zarazan?
Bakterije i virusi koji ga uzrokuju prenose se s osobe na osobu, ali kod većine zaraženih ne izazovu meningitis. Bliski kontakti oboljelog od meningokokne bolesti dobivaju antibiotike za sprječavanje bolesti, a o tome odlučuje liječnik ili epidemiolog.
Kako razlikovati meningitis od gripe?
Na početku je to teško. Upozoravaju jaka glavobolja s ukočenim vratom, osjetljivost na svjetlo, smetenost i pospanost, hladne ruke i stopala uz visoku temperaturu, osip koji ne blijedi i brzo pogoršanje. Ako niste sigurni, javite se hitnoj pomoći.
Može li se meningitis preboljeti bez posljedica?
Većina ljudi s virusnim meningitisom potpuno se oporavi. Bakterijski meningitis i meningokokna sepsa mogu ostaviti posljedice, primjerice oštećenje sluha, napadaje ili teškoće s pamćenjem i učenjem, a nakon teške sepse i oštećenja kože ili udova. Što se liječenje ranije započne, to je ishod bolji.
Može li se meningitis dobiti više puta?
Može, jer ga uzrokuju različiti virusi i bakterije, a preboljenje jednog oblika ne štiti od ostalih. Cijepljenje štiti samo od uzročnika na koje je cjepivo usmjereno.