U užurbanom ritmu današnjeg vremena, mnogim ljudima stres je pokretač života, a napetost i brzina dijelovi svakodnevne rutine, gdje i nakon prenatrpanog dana, navečer i dalje u glavi razrađuju listu novih obaveza za sutrašnji dan. Istina je, stres je postao dio svakodnevice velike većine ljudi. Anksioznost je životna činjenica, ali ako počnete vjerovati da vam je potreban stres da biste mogli dobro funkcionirati, niste u pravu. Iako postoji nekoliko okidača koji mogu uzrokovati stres, najčešći faktor je težnja za ispunjenjem očekivanja drugih. Ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost zbog načina na koji funkcioniraju njihov živčani sustav i tjelesni hormoni. Zahvaljujući radu živčanog sustava, reakcije na stres kod svake osobe su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti negativni, otresiti, nezadovoljni, dok će drugi šutjeti do granica pucanja.
Iza psihičkih i fizičkih reakcija na stres stoji niz tjelesnih hormona.
Lučenje hormona stoji pod kontrolom osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde.
Dominantni hormon koji nadbubrežne žlijezde luče u stresnim situacijama je kortizol, a svrha mu je mobilizacija tijela i osiguravanje energije potrebne za prevladavanje problema. Uz kortizol, nadbubrežna žlijezda luči i adrenalin, aldosteron te dehidroepiandrosteron (DHEA), hormone koji kontroliraju stvaranje i iskorištavanje energije u tijelu. Kortizol se luči najviše u jutarnjim satima, kada je naše tijelo najspremnije za različite aktivnosti, poslijepodne i navečer razina kortizola je niža, a poslije 20 sati značajno se smanjuje.
Tijekom stresnih situacija, dolazi do porasta razine kortizola, što rezultira debljanjem, posebno gomilanjem visceralnog sala, pojačanim apetitom i žudnjom za slanom, slatkom ili masnom hranom, zadržavanjem vode, smanjenjem sposobnosti pamćenja i učenja, te oštećenjem imunoloških funkcija.
Međutim trajno povišena razina kortizola, dovodi do smanjenja razine dehidroepiandrosterona (DHEA). To se događa jer hormoni pregnenolon i progesteron sudjeluju u stvaranju kortizola na štetu DHEA-e. Omjer kortizol/DHEA je dobar biološki marker stresa i starenja. DHEA se sintetizira u kori nadbubrežne žlijezde, te ga se ponekad naziva prohormonom jer sudjeluje u sintezi drugih hormona a njegov nedostatak dovodi do gubitka koštane i mišićne mase, gubi se pubična i pazušna dlakavost, koža je suha i perutava, dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa te osoba postaje neotporna na stres.
U novije vrijeme niska razina DHEA povezuje se i s nastankom reumatoidnog artritisa, ateroskleroze i Alzheimerove bolesti. Kronična izloženost stresu na kraju dovodi do adrenalne iscrpljenosti.
U tom stanju nadbubrežne žlijezde više uopće ne reagiraju na stres, a stanje karakterizira niski nivo kortizola i DHEA u organizmu. Kada nadbubrežne žlijezde prestanu raditi, nastaje kompletan poremećaj svih hormonskih procesa u organizmu.
Kao odgovor na stresne situacije i štitnjača mijenja svoju aktivnost i dolazi do poremećaja razine TSH hormona. Promjena razine TSH očituju se i promjenom količine tiroidnih hormona (T3,T4). U podlozi ovog poremećaja ponovo se nalazi utjecaj kortizola koji povećava osjetljivost receptora štitnjače. Kortizol podiže stanični nivo glukoze koja skupa sa receptorima prima T3 iz krvi u stanice. U situacijama poremećene razine kortizola T3 ne ulazi u stanice.
Niska razina kortizola dovodi do smanjene aktivnosti štitnjače, dok visoka razina blokira normalnu pretvorbu neaktivnih u aktivne forme hormona. Povišena razina kortizola ima i nepovoljan utjecaj na rad gušterače, jer tijekom noći povisuje razinu šećera u krvi. Povećana razina šećera u krvi podiže razinu inzulina, zbog koje se smanjuje inzulinska osjetljivost stanica za prijenos energije u unutrašnjost stanice, što dovodi do daljnjeg povećanja razine inzulina. Međutim ovaj proces ne može trajati beskonačno pa dugotrajna izloženost stresu na kraju dovodi do pojave inzulinske rezistencije.
S negativnim utjecajem kortizola, priča stresa i hormona nije završena jer paralelno sa stimulacijom kore nadbubrežne žlijezde, hipotalamus stvara i putem stražnjeg režnja hipofize oslobađa prolaktin. Prolaktin ima inhibirajuće djelovanje na produkciju TSH hormona, ali remeti i lučenje FSH i LH hormona odgovornih za pravilnu funkciju jajnika. I dok kod žena povišena razina prolaktina rezultira poremećajem menstrualnog ciklusa, kod muškaraca rezultira pojavom impotencije.
Iako se u kroničnom stresu, osoba nalazi u začaranom krugu loših emocija i lošeg tjelesnog stanja, ključni trenutak u rješavanju je određivanje razine hormona.
U poliklinici Analiza određuju se: hormoni hipofize (prolaktin – unutar 2h od buđenja, TSH, FSH, LH), hormoni nadbubrežne žlijezde (kortizol -u biološkom ritmu 8h i 16h; DHEA), hormoni štitnjače (T3, T4, fT3, fT4), inzulin i glukoza te spolni hormoni (testosteron, estrogen, progesteron). Rezultati su dostupni isti dan uz interpretaciju nalaza i savjete o promjenama životnog stila.
Umjesto posezanja za alkoholom, nikotinom, šećerom i kofeinom kao instant rješenjima, mudrije je provjeriti i izbalansirati hormone. Hormoni su poput orkestra kojim upravlja HHA osovina i poremećaj rada jednog, vodi poremećaju drugog. Uz balansiranje hormona, potrebno je provoditi redovitu tjelesnu aktivnost, pravilno se hraniti s unosom dovoljnih količina vitamina i minerala, uvesti uredan ritam spavanja ali i naučiti tehnike opuštanja. Samo na ovaj način opet ćete se ujutro probuditi sretni, s osjećajem da je svijet Vaš i kako nema tog problema koji privatno ili poslovno ne možete riješiti
